.webp){kind=icon}
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupno stanje duga svih podsektora opće države (domaća i inozemna komponenta duga središnje države, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) na kraju svibnja iznosilo je gotovo 344 milijardi kuna.
Navedeno stanje predstavlja tzv. mastriški dug, odnosno dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, komentirali su analitičari RBA-e.
Na godišnjoj razini dug opće države bio je za 5,9 milijardi kuna ili 1,7 posto viši. Pri tome je doprinos porastu duga opće države u svibnju u odnosu na svibanj godinu ranije rezultat povećanja unutarnje i vanjske komponente javnog duga, uz izraženiji rast unutarnje komponente javnog duga.
Čitaj više
Inozemni dug povećan za 10,4 milijardi kuna
Rast je posljedica izdanja euroobveznice tijekom travnja
04.08.2022
Ukupni dug opće države pao na 342,5 milijardi kuna
Prema podacima HNB, ukupni dug opće države na kraju prvog kvartala 2022. iznosio 342,5 milijardi kuna, 1,6 milijardi više nego u istom razdoblju lani.
01.07.2022
Dug opće države krajem veljače narastao na 344,2 milijarde kuna
Dug opće države u veljači 13,7 milijardi kuna veći nego lani, a očekuje se i njegov daljnji rast.
03.06.2022
Dug opće države na kraju 2021. smanjen ispod 80 posto BDP-a
Ukupni dug opće države na kraju prosinca 2021. iznosio je 79,8 posto BDP-a, dok je na kraju 2020. taj udio iznosio 87,3 posto
26.04.2022
Unutarnji dug bio je za 4,5 milijardi kuna ili dva posto viši te je u najvećoj mjeri rezultat rasta duga središnje države na stavkama dugoročnih vrijednosnih papira i dugoročnih kredita. Inozemni dug povećan je za 1,4 milijarde kuna ili 1,2 posto.
Međutim, na mjesečnoj razini, smanjenje duga opće države za 12,1 milijardu kuna u odnosu na travanj rezultat je namire euroobveznice koja je dospjela 30. svibnja 2022. godine, za čije refinanciranje su sredstva prikupljena travanjskim izdanjem euroobveznice u ukupnom nominalnom iznosu od 1,25 milijardi eura.
Inozemna komponenta duga tako je na kraju svibnja iznosila 121 milijardu kuna, dok je unutarnja komponenta bila na razini od gotovo 223 milijarde kuna.
Na razini cijele godine, analitičari očekuju nastavak rasta duga opće države u apsolutnom izrazu uslijed rastućih potreba za financiranjem, pri čemu prije svega misle na pojačane pritiske na strani rashoda proračuna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plaća, u okruženju izraženih inflatornih pritisaka, ali i kao posljedica niza fiskalnih mjera za ublažavanje nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potrošače i poduzetnike. Međutim, nastavak oporavka gospodarske aktivnosti, kažu, zadržavat će omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj godini i u godinama pred nama. Iako se fiskalni rizici povećavaju, analitičari RBA-e očekuju zadržavanje manjka opće države na razini od tri posto BDP-a.
