.webp){kind=icon}
Hrvatski bruto inozemni dug na kraju listopada 2022. godine iznosio je 49 milijardi eura, čime se povećao za 430 milijuna eura ili 0,9 posto u odnosu na mjesec ranije. U usporedbi s istim razdobljem 2021. godine, ostvareno je povećanje od 2,5 milijardi eura ili za 5,4 posto. Usporedi li se s krajem 2021. godine, bruto inozemni dug je za 1,8 milijardi eura ili 3,8 posto veći.
Prema komponentama, krajem listopada je bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 36,2 posto u ukupnom inozemnom dugu, iznosio 17,8 milijardi eura, što je za 518 milijuna eura ili 2,8 posto manje u odnosu na kraj 2021. godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).
Nadalje, u analizi se ističe kako je bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija, izuzev monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene, u listopadu u odnosu na kraj 2021. bio za 311,1 milijun eura ili 2,6 posto viši. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 25,4 posto, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem listopada bio je na razini od 12,4 milijarde eura.
Čitaj više
Krajem trećeg tromjesečja bruto inozemni dug 74,6 posto BDP-a
U odnosu na kraj 2021. bruto inozemni dug veći je za 1,3 milijarde eura ili 2,7 posto.
05.01.2023
Udio duga opće države u BDP-u smanjen za 11,8 postotnih bodova
Dug opće države krajem lipnja ove godine iznosio je gotovo 343,7 milijardi kuna.
27.10.2022
Hrvatska u top tri države EU-a po padu udjela duga u BDP-u
Za pad udjela zaslužan visoki rast BDP-a.
21.10.2022
Ukupni dug opće države pao na 342,5 milijardi kuna
Prema podacima HNB, ukupni dug opće države na kraju prvog kvartala 2022. iznosio 342,5 milijardi kuna, 1,6 milijardi više nego u istom razdoblju lani.
01.07.2022
Bruto inozemni dug financijskog sektora, odnosno domaćih banaka je krajem listopada iznosio 4,6 milijardi eura, čime je u odnosu na kraj 2021. godine za 638 milijuna eura, odnosno 16,1 posto veći. Pritom je, navode u analizi, udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 9,4 posto.
Za javni je sektor bruto inozemni dug iznosio 23,2 milijarde eura ili 47,4 posto ukupnoga inozemnog duga. Privatni dug s 25,8 milijardi eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je pak 52,6 posto ukupnoga bruto inozemnog duga.
Na kraju trećeg tromjesečja, porast nominalnog BDP-a je relativni pokazatelj inozemne zaduženosti spustio na razinu od 74,6 posto BDP-a, što je u odnosu na kraj 2021. godine pad od 6,4 postotna boda, dok je u odnosu na isto tromjesečje 2021. godine ostvareno smanjenje od 8,1 postotnog boda.
"I u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekujemo nastavak smanjenja omjera bruto inozemnog duga u BDP-u", priopćili su iz HNB-a. Istaknuto je kako će spomenuto smanjenje omjera unatoč rastu apsolutnog iznosa inozemnog duga uzrokovanog rastom obveza središnje banke i poslovnih banaka odražavati nastavak rasta nominalnog BDP-a. Stoga se na razini cijele 2022. u odnosu na kraj 2021. godine očekuje smanjenje relativnog pokazatelja inozemne zaduženosti na razinu oko 70 posto, stoji u HNB-ovu priopćenju.
Na kraju iz HNB-a zaključuju kako će se u ovoj godini na ekonomske trendove i pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj odraziti i pogoršanje investicijske klime, zaoštravanje uvjeta financiranja na važnim emitivnim tržištima, razvoj energetske krize u Europi i ustrajnost inflatornih pritisaka.
