.webp){kind=icon}
Bruto inozemni dug iznosio je na kraju prvog tromjesečja 58,1 milijardi eura što je, uz gotovo stagnaciju u odnosu na veljaču, povećanje za 10 milijardi eura na godišnjoj razini (20,8 posto) te 8,6 milijardi eura ili 17,3 posto u odnosu na kraj 2022., objavila je Hrvatska narodna banka.
Snažan rast na godišnjoj razini prije svega je rezultat rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske eurozoni u inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj. Radi se o gotovo 10 milijardi eura.
"Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je u stvari neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug Hrvatske do kraja ožujka ove godine primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022.", pojasnili su analitičari RBA.
Čitaj više
Hrvatska 2022. godinu završila s bruto inozemnim dugom 49,6 mlrd eura
Lani je bruto inozemni dug Hrvatske iznosio 73,5 posto BDP-a, objavila je Hrvatska narodna banka u petak.
31.03.2023
Bruto inozemni dug je krajem listopada iznosio 49 milijardi eura
U usporedbi s istim razdobljem 2021. godine, ostvareno je povećanje od 2,5 milijardi eura ili za 5,4 posto.
03.02.2023
Krajem trećeg tromjesečja bruto inozemni dug 74,6 posto BDP-a
U odnosu na kraj 2021. bruto inozemni dug veći je za 1,3 milijarde eura ili 2,7 posto.
05.01.2023
Bruto inozemni dug na kraju prvog polugodišta 75,9 posto BDP-a
Rast repo poslova povećava bruto inozemni dug središnje banke.
18.10.2022
U relativnom izrazu, bruto inozemni dug bio je na kraju prvog tromjesečja na razini od 83,9 posto BDP-a , što je rast od 9,9 postotnih bodova u odnosu na kraj prošle godine.
Krajem ožujka udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5 posto na kraju 2022. na 24,4 posto krajem ožujka, a iznosio je 14,2 milijardi eura.
Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 31,1 posto u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,1 milijardi eura, odnosno 667 milijuna eura ili 3,6 posto manje u odnosu na kraj prošle godine.
Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju ožujka je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 177 milijuna eura ili 1,5 posto.
S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 20,8 posto, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem ožujka iznosio je 12,1 milijardi eura.
Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,2 milijardi eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 981 milijun eura, odnosno 18,8 posto. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,3 posto.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 32,9 milijardi eura ili 56,6 posto ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 25,2 milijardi eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 43,4 posto ukupnog bruto inozemnog duga, navodi se u analizi RBA.
Analitičari zaključuju kako će se u ovoj godini na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj odraziti i pogoršanje investicijske klime, zaoštravanje uvjeta financiranja kroz rast troškova kamata na inozemni dug, kao i ekonomski trendovi na najvažnijim emitivnim tržištima.
