.webp){kind=icon}
Odgoda plaćanja dobavljaču do 60 dana glavni je izvor financiranja poslovanja za mala i srednja poduzeća, pokazala je anketa o uvjetima financiranja koju je provela agencija Ipsos u sklopu redovitog istraživanja Hrvatske narodne banke (HNB). Visoko na listi još kotira i lizing, operativni i financijski, a navedenim se izvorima srednje velika poduzeća koriste češće od malih.
Nakon odgode plaćanja i lizinga, po popularnosti među načinima financiranja redovnog poslovanja dolaze prekoračenja po žiro-računu, okvirni krediti i kreditne kartice, pa onda i klasični bankovni krediti.
Rezultati ankete o uvjetima poslovanja u 2020., provedene 2021., objavljeni su tek ovih dana. Anketirano je 1.200 nasumično odabranih malih i srednjih kompanija, a anketa se obavlja u sklopu istraživanja koje od 2015. provodi središnja banka. Lanjsko ispitivanje bilo je treći anketni krug nakon onih provedenih 2015. i 2017.
Hrvatska narodna banka/Bloomberg Adria
U usporedbi s prethodnim krugom ispitivanja, o uvjetima iz 2016., u većini kategorija nije došlo do bitnih promjena. Pandemija je gotovo sigurno donijela neke poremećaje u tu sferu, no kako se situacija na tržištu polako vraća na staro, može se pretpostaviti da su i uvjeti financiranja danas slični onima iz 2020.
Najveća promjena u odnosu na 2016. zabilježena je u kašnjenju s plaćanjima srednje velikih poduzeća. Prema anketi, kašnjenjem u plaćanju dobavljačima i(li) zaposlenima duljim od šezdeset dana se 2016. godine "financiralo" gotovo 40 posto srednjih tvrtki. Četiri godine kasnije taj je udio pao na puno prihvatljivijih deset posto.
Institucionalni okvir
Mada je istraživanje HNB-a usmjereno na pitanje financiranja tvrtki, anketom se propitkuju i ostali uvjeti poslovanja te je ona još jednom pokazala kako je glavni problem za poslovanje domaćih tvrtki tzv. "institucionalni okvir". Financije, ili njihova nedostupnost, nisu bile glavna prepreka poslovanju, nego učestale promjene propisa te njihova neusklađenost i kompleksnost. Čak 85 posto anketiranih srednje velikih kompanija za te je dvije stavke odgovorilo kako im ili "djelomično" ili "znatno" otežavaju poslovanje. Kod malih je tvrtki udio tek za nekoliko postotaka manji.
Pristup financiranju, s druge strane, kao problem u poslovanju navodi manje od 50 posto kompanija.
Anketa je pokazala i da je država pouzdaniji partner od drugih aktera na tržištu, barem što se tiče plaćanja. Tridesetak posto ispitanih poduzeća imalo je probleme zbog kašnjenja u plaćanju od javnih subjekata, dok se taj udio diže na šezdesetak posto kad su u pitanju privatni poslovni partneri.
U odnosu na drugi anketni krug, kod malih tvrtki se primjećuje porast financiranja kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) ili Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG) kao i snažnije oslanjanje na sufinanciranje kroz fondove Europske unije. Na te se fondove više oslanjaju i srednja poduzeća, no ona su smanjila svoje odnose s HBOR-om i HAMAG-om.
Kad su u pitanju razlozi zbog kojih se mali i srednji poduzetnici nisu obraćali bankama za kredite, više od 50 posto njih navelo je da su imali dovoljno vlastitih sredstava, bilo kroz zadržanu dobit ili prodaju imovine. Na drugom mjestu su se nalazili ostali vanjski izvori financiranja (od vlasnika, dobavljača i sl.) s time da su taj izvor češće koristila srednja poduzeća, njih nešto više od 30 posto, nego male tvrtke kod kojih je taj udio bio bliži 20 posto.
Poboljšanje okruženja
U središnjoj banci ističu da tvrtke uglavnom nisu promijenile "rangiranje prioriteta koje smatraju važnima za buduće poslovanje u odnosu na prethodni krug". Više od četiri petine poduzeća i dalje smatra kako su poboljšanje poslovnog okruženja, porezne olakšice i fleksibilnije radno zakonodavstvo bitni za buduće poslovanje.
Usporedba rezultata domaće ankete s onom Europske središnje banke i Europske komisije pokazuje da europske kompanije imaju bitno drukčije probleme u poslovanju. "Prema posljednjoj anketi provedenoj u rujnu i listopadu 2021., samo 11 posto europskih malih i srednjih poduzeća navelo je propise kao glavni problem koji utječe na njihovo poslovanje, a najčešće je izdvojilo raspoloživost stručnjaka ili iskusnih upravitelja (27 posto), nakon čega slijedi pronalaženje kupaca (18 posto)", pojašnjavaju u HNB-u. Kad su u pitanju izvori financiranja europskih poduzeća, učestalošću korištenja ističu se prekoračenje na žiroračunu, okvirni bankovni kredit ili kreditna kartica (29 posto), lizing ili kupnja na otplatu (22 posto) i potpore ili subvencionirani bankovni kredit (16 posto).
