.webp){kind=icon}
Domaći bankari očekuju da će potražnja za kreditima na domaćem tržištu, s iznimkom stambenih, do kraja rujna rasti, ali i da će se uvjeti za njihovo odobravanje postrožiti, što najčešće znači povisivanje kamata. Pokazuju to rezultati redovne ankete koju provodi Hrvatska narodna banka (HNB) i čiji su rezultati objavljeni u srijedu.
Bankari očekuju da će u korporativnom sektoru nešto više rasti potražnja za kreditima velikih, nego manjih i srednjih poduzeća, i to će u pravilu biti kratkoročni krediti. Ne očekuje se rast korporativne potražnje za dugoročnim kreditima. U bankama također očekuju da će se i uvjeti za odobravanje kredita zaoštravati.
Slično se očekuje i u sektoru stanovništva. Uvjeti za dobivanje stambenih i potrošačkih kredita će se jako postrožiti, uz što se očekuje blagi rast potražnje za potrošačkim kreditima, ali i dosta snažan pad potražnje za stambenim.
HNB anketu provodi među domaćim bankarima krajem tromjesečja s pitanjima koja se odnose na prethodno i očekivanja za iduće tromjesečje. Odgovori se ponderiraju i na kraju poprimaju vrijednosti od -100 do 100. Negativne vrijednosti označavaju pad potražnje ili ublažavanje uvjeta kreditiranja, dok pozitivne vrijednosti ukazuju na postroživanje uvjeta odnosno rast potražnje.
Najjače postroživanje od 2020.
Tako očekivana potražnja za stambenim kreditima za treći kvartal ima vrijednost od -52,4, što je prva negativna vrijednost još od istog razdoblja lani. Podaci iz ankete pokazuju da je potražnja za stambenim kreditima i stvarno vrlo snažno rasla od posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja, i to posebno u prvih šest mjeseci ove godine. Istovremeno je rasla i potražnja za potrošačkim i drugim kreditima, ali ipak nešto sporije nego što je to bio slučaj sa stambenima.
Sličan trend je i u korporativnom sektoru. Potražnja za svim vrstama kredita vrlo snažno raste već godinu dana s time da je tek ponešto ublažena u drugom ovogodišnjem kvartalu u odnosu na prvi. Indeksi iz ankete koji reflektiraju ritam rasta redovito su i dalje iznad vrijednosti od 20 bodova. Nešto je jače rasla potražnja za kratkoročnim kreditima u odnosu na dugoročne i potražnja manjih i srednjih kompanija u odnosu na velike.
Rast potražnje prati i postroživanje uvjeta za dobivanje kredita, a ono se očekuje i dalje. Takvo pooštravanje najčešće znači rast kamatnih stopa, ali može biti i rast naknada, zahtjeva za kolateralom, skraćivanje ročnosti ili snižavanje visine samih odobrenih kredita. Dapače, bankari čak i u većoj mjeri očekuju da će se uvjeti za korporativne kredite postrožiti tijekom ovog tromjesečja nego što je to bilo u anketi provedenoj prije tri mjeseca.
Kod kredita stanovništvu prije tri mjeseca nisu očekivali promjene uvjeta (vrijednosti indeksa bile su blizu nuli), dok su sada očekivanja bitno drukčija – kod potrošačkih i drugih kredita vrijednost indeksa dobivenog ponderiranjem odgovora je 50,4, a kod stambenih 43,1. To pokazuje da bankari očekuju najjače postroživanje uvjeta za kredite još od prvog tromjesečja 2020. kad su na pitanja u anketi odgovarali u trenutku kad je vladala ogromna neizvjesnost oko toga što će donijeti pandemija tada novog koronavirusa.
