.webp){kind=icon}
Tjedan na izmaku obilježili su neočekivano preuzimanje, rasprave o energetskoj tranziciji, raznolike investicije uključujući one u zelenu energiju i privatni sektor, te pozitivne ekonomske prognoze koje signaliziraju rast i poboljšanje životnog standarda.
Ovaj tjedan obnovljivi izvori energije dominirali su vijestima, ističući kako potencijale tako i izazove zelene tranzicije. Počelo je s kritikom OIEH-a na HEP-ODS-ov plan razvoja mreže, smatrajući ga nesposobnim za pružanje potpore brzoj energetskoj tranziciji. Upozorili su na potrebu za većom mrežnom fleksibilnošću i bržu implementaciju tehnologija kao što su daljinska brojila i infrastruktura za elektromobilnost.
Analize su pokazale da obnovljivi izvori, osim hidroelektrana, zauzimaju sve veći udio u proizvodnji električne energije, premašujući čak i termoelektrane na fosilna goriva. Taj trend naglašava pomak prema sunčanoj i vjetrenoj energiji, unatoč regulatornim i administrativnim barijerama.
Geotermalna energija istaknuta je kao područje s velikim potencijalom, ali i značajnim rizicima, s obzirom na visoke investicije potrebne za istraživanje i neizvjesnost oko komercijalne isplativosti. Razgovori sa stručnjacima poput Tomislava Čoraka iz Boston Consulting Groupa upozoravaju na potrebu za jasnim regulatornim okvirom i poticajima za privlačenje investicija u taj sektor.
Depostiphotos
Hrvatska gospodarska komora (HGK) je pozvala na donošenje specijalnog zakona za obnovljive izvore kako bi se ubrzao njihov razvoj, ističući postojeće prepreke koje usporavaju napredak. Slično, sporost HERA-e u donošenju ključnih odluka, kao što je visina naknade za priključenje, predstavlja veliku zapreku za realizaciju projekata u obnovljivim izvorima, ističu iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
Adris grupa najavila je značajne investicije u zelenu energiju, ukazujući na rastući interes poslovnog sektora za tu tranziciju. Naime, Grupa planira uložiti 130 milijuna eura u zelenu energiju do 2026. godine, kao dio šireg investicijskog ciklusa od preko 600 milijuna eura. To ulaganje usmjerit će se na razvoj vjetroelektrana i solarnih elektrana u suradnji s developerom ENCRO, s projektima smještenim u Dalmaciji. Cilj je koristiti dio proizvedene energije za vlastite potrebe, dok će se ostatak ponuditi tržištu.
Adris grupa
Adris grupa nije jedini investitor koji prepoznaje prilike u Adria regiji. Kao investicijska lokomotiva, regija privlači značajan privatni kapital, unatoč globalnim izazovima koji su u 2023. godini doveli do smanjenja obujma i vrijednosti sklopljenih poslova za 16 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema izvješću tvrtke Mazars, visoke kamatne stope, dugotrajna inflacija i geopolitičke napetosti imale su manji utjecaj na Adria regiju, gdje je sklopljeno stotinjak dealova vrijednih 37,3 milijardi eura, s Hrvatskom i Slovenijom koje prednjače.
Telekom industrija i ulaganja privatnog kapitala ističu se kao ključni pokretači, a sektori zdravstva, dentalne medicine i hrane posebno privlače pažnju. U tom kontekstu, Adria Dental Grupa planira otvoriti, kako kažu, najveći dentalni laboratorij u ovom dijelu Europe u Kastvu, što predstavlja ulaganje veće od 4,5 milijuna eura.
S druge strane, ruski tajkun Denis Štengelov, preko kompanija Flexyway Adriatic u Hrvatskoj i Flexway DMCC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, preuzeo je konditorsku tvrtku Zvečevo. Štengelov, poznat po izgradnji svog poslovnog carstva u konditorskoj industriji, proširuje svoje aktivnosti na Adria regiju, nastavljajući tako svoju poslovnu ekspanziju izvan granica Rusije.
Dok se investitori fokusiraju na širenje svojih poslovnih carstava u Adria regiji, izvješće analitičkog tima Bloomberg Adrije o makroekonomskim kretanjima donosi optimistične vijesti i za građane. Prognoze gospodarskog rasta za Hrvatsku i susjedne zemlje sugeriraju da će rast u narednim godinama biti potaknut potrošnjom kućanstava i većim izvozom, što je dobra vijest ne samo za kompanije već i za građane.
Analitičari BBA predviđaju da će fiskalne politike u regiji postati manje ekspanzivne, a plaće i mirovine, koje su već povećane, pridonijeti stabilizaciji inflacije na nižim razinama. To implicira poboljšanje tržišta rada i mogućnost smanjenja kamatnih stopa središnjih banaka, što bi moglo dovesti do poboljšanja uvjeta života građana.
U Hrvatskoj se očekuje rast BDP-a zahvaljujući dobrim investicijskim profilima i oporavku vanjske trgovine, dok će potrošnja kućanstava i ulaganja, potaknuta fondovima Europske unije, dodatno ojačati ekonomiju. Slične optimistične trendove analitičari BBA predviđaju i za Srbiju, Sloveniju i druge zemlje u regiji.
Ova analiza potvrđuje da investicije i gospodarski rast ne donose koristi samo kompanijama i investitorima, već i građanima, poboljšavajući kvalitetu života i ekonomske prilike u cijeloj regiji. To se podudara s rezultatima istraživanja Eurobarometra, prema kojima većina Europljana, uključujući Hrvate, pozitivno gleda na gospodarsko stanje i kvalitetu života u svojim regijama.
Iako se govori o iseljavanju, istraživanje Alma Career grupe pokazuje da većina Hrvata ipak nije spremna preseliti se u inozemstvo, a oni koji su spremni na taj korak, to čine uglavnom zbog većih plaća. Međutim, Igor Žonja iz Alma Career upozorava na potencijalni odljev radne snage, posebice mladih obitelji, što bi moglo imati dugoročne posljedice na demografsku sliku i tržište rada u Hrvatskoj.
Dok pozitivne gospodarske prognoze ulijevaju optimizam, dolazak Uskrsa donosi i praktične izazove za kućanstva, posebice kada je riječ o troškovima uskrsne košarice koja je ove godine osjetno skuplja. Skromnija verzija košarice ove godine iznosi 116,60 eura, što je za 16 posto više u usporedbi s prošlom godinom, dok cijena bogatije košarice skače na 395,55 eura. U kontekstu inflacije i povećanja troškova života, ovo povećanje naglašava pritisak na kućanstva, posebice kad se uzme u obzir da su cijene hrane u Hrvatskoj veće za 5,6 posto u odnosu na prošlu godinu.
Cijene neće brinuti one koji će uskoro kupiti jedan od devet otoka na Jadranu koji su trenutačno na prodaju. Cijene su im u rasponu od milijun do više od 100 milijuna eura. Provjerili smo koji se otoci trenutačno prodaju, kakve su cijene, koliko su veliki, gdje se nalaze i što nude. Otok je u teoriji savršena nekretnina, no nije sve tako jednostavno. Na prodaju otoka se u Hrvatskoj donedavno gledalo kao na sramotnu rasprodaju imovine, no otad su neki otoci ipak dobili nove vlasnike.
U našim otocima su uživala poznata lica poput pjevačice Beyoncé, košarkaša Michaela Jordana te multimilijardera i vlasnika Amazona Jeffa Bezosa te će možda upravo oni kupiti jedan od njih. Onaj tko si to sigurno ne može priuštiti, čini se, Donald je Trump. Naime, bivši američki predsjednik unatoč bogatstvu "na papiru", suočava se s financijskim i pravnim izazovima. Truth Social, njegova društvena mreža, postigla je visoku tržišnu vrijednost, ali zbog ugovornih ograničenja, ne može pretvoriti dionice u gotovinu. Pravni problemi, uključujući optužnice za kaznena djela, dovode u pitanje njegovu stvarnu likvidnost i financijsku stabilnost.
Bloomberg
Nažalost, ovaj tjedan bio je i zavijen u crno. Srušio se most dužine 2,3 kilometra u Baltimoreu u američkoj saveznoj državi Maryland nakon što se u njega zabio teretni brod. Videosnimke nadzornih kamera pokazale su kako se most star 47 godina urušio nakon što ga je udario teretnjak. Šest radnika koji su nestali nakon što se most Francis Scott Key urušio smatraju se mrtvima. Također, ekonomski stručnjaci pokušavaju utvrditi moguće posljedice na ekonomiju, budući da se očekuje da će katastrofa na mostu izazvati poremećaje i u pomorskom i u kopnenom prometu.
