.webp){kind=icon}
Unatoč nekoliko kriznih godina, stanovnici Europske unije očito su zadovoljni svojim životom. Oni, baš kao i Hrvati, pozitivno gledaju na kvalitetu života u svojim regijama.
Naime, Komisija je objavila istraživanje Eurobarometra koje je provedeno na regionalnoj razini koje pokazuje da većina stanovnika Europske unije pozitivno gleda na gospodarsko stanje i kvalitetu života u svojim regijama. Čak 82 posto Europljanki i Europljana tvrdi da je kvaliteta života u njihovoj regiji dobra (20 posto je smatra vrlo dobro, a 62 posto prilično dobrom), a 65 posto ih je izjavilo da je trenutačno gospodarsko stanje u njihovoj regiji također dobro.
Postotak za samu Hrvatsku je ipak nešto manji, no i dalje 68 posto ispitanih kvalitetu života smatra dobrom (20 posto vrlo dobrom i 48 posto prilično dobrom), dok ju tek njih devet posto smatra vrlo lošom. No neslaganje naizgled postoji kada je u pitanju gospodarska situacija jer je u Hrvatskoj mišljenje podijeljeno. Onih koji je smatraju prilično dobrom je 38 posto, dok je 35 posto smatra prilično lošom.
Čitaj više
Od svih Europljana, Hrvati najmanje prate influencere
Čak 64 posto hrvatskih građana tvrdi da na društvenim mrežama i sličnim platformama ne prati influencere.
23.11.2023
Većina Hrvata nezadovoljna Vladinim mjerama u borbi protiv rasta cijena
Nezadovoljstvo mjerama iskazalo 72 posto anketiranih.
13.01.2023
Mentalna tranzicija na euro bi Hrvatima trebala biti lakša nego Nijemcima
Slovenci su lako raskrstili s tolarom i gotovo ga se više ne sjećaju.
13.01.2023
Jača povjerenje u EU, ali Europljane sve više brine stanje gospodarstva
Rezultati istraživanja Eurobarometra 2022. pokazuju kako negativna percepcija gospodarstva i strah od inflacije nisu narušili potporu i povjerenje građanki i građana u EU.
06.09.2022
Pri tome ne iznenađuje da najbolje mišljenje o gospodarskoj situaciji imaju u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje je 45 posto ljudi smatra prilično dobrom, a najlošije u Panonskoj Hrvatskoj u kojoj je 49 posto ljudi smatra prilično lošom.
Kada je u pitanju kvaliteta života, najbolje mišljenje imaju u Jadranskoj Hrvatskoj u kojoj je 55 posto ispitanih smatra prilično dobrom, a tek osam posto vrlo lošom. S druge strane, Panonska Hrvatska je ponovo najlošija u toj kategoriji. Iako 40 i 14 posto smatra da je kvaliteta života prilično i vrlo dobra, ta regija nosi i najveći postotak nezadovoljstva jer je 14 i 32 posto ljudi smatra vrlo ili prilično lošom.
Najaktualniji problemi
Očekivano, Europljani smatraju da su najvažniji problemi s kojima se njihova regija trenutno suočava troškovi života (31 posto), zatim gospodarska situacija i nezaposlenost (26 posto) te zdravlje (26 posto). No tu su i problem stanovanja (20 posto), okoliš i klimatske promjene (19 posto) te obrazovni sustav (18 posto).
U Hrvatskoj su kao dva ključna problema prepoznati troškovi života (44 posto) i odlazak ljudi i/ili poduzeća iz regije (37 posto). Odmah iza toga su gospodarska situacija i nezaposlenost (31 posto), dok su se s 15 i 12 posto među hrvatske probleme smjestili kriminal i imigracija.
Po regijama unutar države, Panonska Hrvatska najviše se bori s problemom odlaska ljudi i/ili poduzeća iz regije te s gospodarskom situacijom i nezaposlenosti, dok su u Gradu Zagrebu, Sjevernoj Hrvatskoj te na Jadranu najizraženiji problemi troškovi života i odlazak ljudi i/ili poduzeća iz regije. Zanimljivo je da se pitanje okoliša i klimatskih promjena kao problem spominje samo u Gradu Zagrebu, prijevoza samo u Sjevernoj Hrvatskoj, dok se pitanje stanovanja spominje samo u Jadranskoj Hrvatskoj.
Budućnost Europe
Kada je u pitanju budućnost Europe, među najvažnijim pitanjima 29 posto ispitanika navodi gospodarstvo, socijalnu pravdu i radna mjesta, a zatim klimatske promjene i okoliš (24 posto), obrazovanje, kulturu, mlade i sport (24 posto) te demokraciju, vrijednosti i prava s vladavinom prava (21 posto). Također, s 21 posto spominje se pitanje zdravlja, dok 20 posto Europljana ključnim smatra sigurnost i obranu EU-a te 19 posto pitanje migracija.
Povjerenje u regionalne i lokalne vlasti i dalje je visoko, kao i povjerenje u EU. Više od polovice (58 posto) ispitanika uglavnom vjeruje regionalnim i lokalnim vlastima, dok im 38 posto ne vjeruje. Jednaki su omjeri zabilježeni kad je riječ o povjerenju u EU.
Iako ne s velikom prednošću, većina Europljanki i Europljana i dalje pokazuje optimizam. Njih 66 posto optimistično je u pogledu budućnosti svoje regije, a 32 posto ih je pesimistično. Također, njih 55 posto optimistično je oko budućnosti EU-a, dok ih je 42 posto pesimistično.
Istraživanje pokazuje i da gotovo pola ispitanika (47 posto) i dalje ima pozitivnu sliku o Uniji, dok njih 21 posto ima negativnu predodžbu, a 30 posto neutralnu.
Inače, istraživanje o javnom mnijenju u regijama EU-a provodi se svake tri godine na regionalnoj razini i pruža detaljnu sliku stavova europskih građanki i građana o toj temi, a ove je godine u njemu sudjelovalo više od 62 tisuće ispitanika iz 194 europske regije.
