.webp){kind=icon}
Gotovo tri četvrtine hrvatskih građana, točnije njih 72 posto, nije zadovoljno mjerama koje je Vlada premijera Andreja Plenkovića donijela u borbi s rastućim troškovima života. Istovremeno, tri petine građana uz sadašnja primanja živi s manjim ili većim poteškoćama. Rezultati su to iz specijalnog izdanja Eurobarometra, ankete provedene na zahtjev Europskog parlamenta čiji su rezultati objavljeni u četvrtak.
Hrvati su natprosječno nezadovoljni Vladinim radom. Na razini cijele Europske unije u prosjeku 64 posto građana izražava nezadovoljstvo mjerama koje su njihove nacionalne vlade povukle u borbi s rastućim troškovima života. Trećina građana EU-a je zadovoljna radom svojih nacionalnih vlasti, dok ih je u Hrvatskoj zadovoljno tek 27 posto.
Anketa je pokazala i da su domaći građani čak zadovoljniji potezima same Europske unije nego onima nacionalnih vlasti. Trećina Hrvata je izrazila zadovoljstvo mjerama koje je u borbi protiv rastućih troškova života povukla Unija, dok ih je nezadovoljnih 62 posto.
Anketa, provedena na uzorku od tisuću građana u listopadu prošle godine, pokazala je i da su hrvatskim građanima poslovični krajevi koje pokušavaju spojiti bitno dalje nego prosječnim građanima Unije. Pedeset devet posto ispitanika je odgovorilo da sa sadašnjim primanjima živi uz manje ili veće poteškoće. Razmjerno ili vrlo lagodno ih živi 41 posto.
Na razini cijelog EU-a situacija je gotovo suprotna. S manjim ili većim poteškoćama u podmirivanju životnih troškova suočava se 45 posto građana, dok ih uspješno podmiruje 54 posto stanovnika.
Eurobarometar je obradio i neka druga aktualna pitanja iz svakodnevne i političke sfere. Ispostavlja se da građane EU-a najviše brine rast troškova života. Više od 90 posto njih je izjavilo da su zabrinuti zbog toga. Nakon toga slijedi i povezano pitanje siromaštva i socijalne isključenosti, oko čega brine 82 posto građana EU-a, a u tom rangu su i zabrinutost oko klimatskih promjena te zabrinutost oko mogućeg širenja ukrajinskog sukoba na druge države. O migracijama kao i o širenju pandemije brine 70 ili manje posto građana EU-a, a stavovi stanovnika Hrvatske se u svim spomenutim pitanjima uglavnom poklapaju s prosjekom Unije.
Određene razlike mogu se primijetiti kod popisa društvenih vrijednosti kojima bi se trebao baviti Europski parlament (EP). Primjerice, na razini Unije 36 posto građana smatra da bi se EP primarno trebao baviti pitanjem demokracije koje je označeno i kao najvažnija društvena vrijednost. No tek 20 posto hrvatskih građana smatra da je to najbitnije. Nasuprot tome, natprosječno nas brine zaštita nacionalnih identiteta, kulture i tradicija pojedinih članica EU-a, sloboda kretanja, te solidarnost u EU-u, kako među njenim pojedinim regijama tako i sa siromašnim državama svijeta.
Od glavnih tema kojima bi se EP trebao baviti, najviše građana EU, njih 37 posto, smatra da bi to trebala biti borba protiv siromaštva i društvene isključenosti. S time se uglavnom slažu i hrvatski građani kojih je 40 posto tu temu označilo kao jedan od prioriteta. No, još više naših građana, njih 42 posto, smatra da bi jedan od prioriteta trebala biti podrška ekonomiji i kreiranju novih radnih mjesta. Na razini cijele EU tu temu kao jedan od prioriteta određuje 31 posto ispitanika.
Glavne razlike između hrvatskih građana i prosjeka EU-a još su u tome koliko bi EP pažnje trebao posvetiti pravima potrošača, poljoprivrednoj politici i reakciji na klimatske promjene. Iznadprosječno važnima smatramo prava potrošača i poljoprivrednu politiku, dok smo bitno manje od ostatka EU-a zabrinuti zbog klimatskih promjena, pokazuju podaci Eurobarometra.
Kad se radi o efektima članstva u EU-u, domaći građani se po dosta pitanja slažu s ostatkom Unije. Glavna razlika je u pitanjima tržišta rada i životnog standarda. Dok je 23 posto anketiranih u cijeloj Uniji kao jedan od triju glavnih efekata članstva u Uniji navelo da članstvo stanovnicima država nove prilike za zaposlenje, u Hrvatskoj taj stav ima čak 51 posto građana. Također, 18 posto anketiranih na razini EU-a je navelo da Unija poboljšava životni standard dok isto smatra čak 32 posto građana Hrvatske.
Na razini cijelog EU-a, kao tri najpovoljnije posljedice članstva u EU-u navedene su da Unija doprinosi očuvanju mira i sigurnosti, da Unija unapređuje suradnju između pojedinih članica te da EU doprinosi ekonomskom rastu svake članice.
