Prije dva tjedna, kada je Friedrich Merz rezultate glasanja Europskog parlamenta (EP) o prijedlogu europskog zakona o lancu opskrbe nazvao "fatalnom pogreškom", suočio se s valom oštrih kritika komentatora i političara iz redova socijaldemokrata i Zelenih, koji su isticali da nijedan njemački kancelar nikada nije tako podrivao europsku demokraciju i odluku demokratske većine u EP-u.
Međutim, pokazuje se da Merzova ocjena nije bila politički hir, već rezultat njegovog sagledavanja geopolitičkih i geoekonomskih izazova koji dolaze prema Europskoj uniji. Najdirektnija potvrda toga je prijetnja čelnika Katara i američkog energetskog giganta ExxonMobil da će od Nove godine prekinuti poslovanje u EU i opskrbu EU tekućim prirodnim plinom (LNG), ako EU ne ublaži ili odbaci planirani zakon o lancu opskrbe, koji zahtijeva od kompanija stroga pravila u pogledu ljudskih prava i zaštite okoliša.
U trenutku kada se u Bruxellesu, pod pritiskom Washingtona, priprema odluka da se EU do 2027. godine u potpunosti odrekne uvoza ruskog plina (koji trenutno pokriva oko 19 posto potrošnje EU), upozorenje QatarEnergyja i ExxonMobila prijeti potencijalnom energetskom krizom usred sezone grijanja.
Čitaj više
Europska skladišta plina solidno napunjena
Tijekom vikenda, europsko tržište plina doseglo je prekretnicu: zalihe su premašile 50 posto kapaciteta skladišta.
10.06.2025
Je li jeftin LNG prilika ili prijetnja za energetsku sigurnost Europe?
Smanjena potražnja iz Azije omogućila je Europi veći uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG).
21.05.2025
Europski zaokret od ruskih energenata je samoubilački potez
Europa je srasla s ruskim energentima i odvajanje je nalik operaciji kojom se razdvajaju sijamski blizanci.
07.04.2025
Pudić: Hrvatska planira povećati vlastitu proizvodnju plina
Iz SAD-a u Europsku uniju dolazi oko 45 posto ukupnog uvoza plina.
04.04.2025
Uvoz LNG-a iz Katara trenutno pokriva oko pet posto potrošnje plina u EU, odnosno 14 posto ukupnog uvoza LNG-a, dok iz SAD-a dolazi oko 16,5 posto potreba, odnosno 50 posto europskog uvoza LNG-a, pri čemu oko polovice toga ide preko ExxonMobila. Drugi energetski igrači također lobiraju protiv zakona, iako nisu prijetili prekidom opskrbe.
Budući da su u Bruxellesu planirali zamijeniti ruski plin povećanim uvozom LNG-a iz SAD-a i Katara, ova situacija stavlja EU pred tešku odluku: birati između energetske nesigurnosti i odustajanja od dijela zelene i klimatske politike. Na to se nadovezuju i pritisci oko čipova, rijetkih metala i strateških sirovina u okviru globalnog nadmetanja SAD-a i Kine, čineći EU sve više ranjivom geoekonomskom i geopolitičkom "metom".
Nije blef, već upozorenje
Katarski dužnosnici već mjesecima upozoravaju EU da im je neprihvatljiva europska Direktiva o dužnoj pažnji u lancu opskrbe (CSDDD), koja u sada predloženom obliku velikim firmama koje posluju u EU nalaže da u vlastitim lancima opskrbe - od dobavljača sirovina do prodaje gotovih proizvoda - poštuju visoke standarde u području ljudskih prava i zaštite okoliša u EU i izvan nje, ili će se suočiti s kaznama i do pet posto globalnih prihoda.
Za QatarEnergy, koja je 2024. godine imala promet od 48,6 milijardi dolara, to znači da bi ubuduće bila pod prijetnjom kazne od 2,43 milijarde dolara za eventualno kršenje ove europske direktive.
"Ako Europa ne razmotri kako može ublažiti ili otkazati CSDDD, a da kazna ostane pet posto našeg ukupnog svjetskog prometa, sigurno nećemo isporučivati LNG Europi", rekao je katarski ministar energetike i izvršni direktor QatarEnergyja Saad Sherida Al Kaabi na marginama međunarodne energetske konferencije ADIPEC u Abu Dabiju, upozorivši da ova prijetnja nije blef. "Mislim da Europa mora shvatiti da im je potreban plin iz Katara. Potreban im je plin iz cijelog svijeta... Važno je da ovo shvate ozbiljno."
Ovaj katarski dužnosnik, ali i izvršni direktor ExxonMobila Darren Woods, naglasili su da CSDDD zahtijeva od velikih kompanija da provedu planove za klimatske promjene u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog porasta temperature na 1,5°C iznad predindustrijske razine. Zahtjev da se postigne klimatska neutralnost ove energetske kompanije smatraju "tehnički nemogućim".
"Ne možemo dostići neto nulu. To je jedan od mnogih zahtjeva", istaknuo je katarski ministar, a prenosi Reuters.
Iako Katar javno izražava zabrinutost samo u vezi s odredbama CSDDD-a koje se tiču klimatske tranzicije, poznavatelji prilika ukazuju da je bunt Dohe vjerojatno potaknut i brigom da bi EU mogla kritizirati zanemarivanje sigurnih radnih praksi i globalnih normi ljudskih prava, što je bio slučaj tijekom Svjetskog prvenstva u nogometu 2022. godine.
Tada su se čule europske kritike na katarski tretman stranih radnika u građevinarstvu, pri čemu se isticalo da su radnici bili izloženi neisplaćenim plaćama, prisilnom radu, opasno dugim radnim satima i drugim vrstama zlostavljanja dok se gradila infrastruktura za Svjetsko prvenstvo. Štoviše, službeno je poginulo 400 do 500 radnika, dok aktivisti sumnjaju da je stvarni broj žrtava vjerojatno mnogo veći.
S druge strane, Katar ima složenu i ponekad kontroverznu ulogu u globalnim sukobima i krizama zbog svojih financijskih i političkih veza s islamističkim pokretima širom svijeta, poput Muslimanske braće i Hamasa.
Proteklih mjeseci, Katar je sklopio dugoročne ugovore s partnerima iz Njemačke, Francuske i Italije, ali i Indije i Kine, kojima bi se mogao više okrenuti ukoliko procijeni da mu je poslovanje s EU previše rizično zbog mogućih kazni i složene regulative. Doha je proteklog ljeta poslala pisma europskim liderima, pozivajući ih da promijene sporni propis prije početka njegove primjene od sljedeće godine.
"Voljeli bismo priliku da služimo Europi", rekao je Al Kaabi. "Oduvijek smo bili posvećeni Europi. Ne tražimo ništa posebno. Samo želimo biti u mogućnosti natjecati se na fer tržištu."
Katarski ministar energetike Saad Sherida Al Kaabi | Bloomberg
Europa se guši
Isti zahtjev ima ExxonMobil, čiji bi odlazak s europskog tržišta imao još veće posljedice za europsku energetsku sigurnost nego što bi bio prekid dopremanja LNG-a iz Katara. Ova američka kompanija već je zaustavila investiciju od 100 milijuna eura u Europi zbog regulatorne nesigurnosti, što nagovještava moguće posljedice povlačenja giganta koji u Europi zapošljava oko 12.000 ljudi, pri čemu je uložila više od 21 milijarde eura u razdoblju 2012.–2023.
Ova kompanija smatra da je tehnički nemoguće provesti ekološke zahtjeve europskog propisa.
"Zapanjujuće mi je da ograničenja ne zahtijevaju samo provođenje u Europi, već za sve naše poslove, neovisno o tome tiču li se Europe ili ne", rekao je Woods, koji aktivno lobira protiv direktive, smatrajući da će dovesti do "katastrofalnih posljedica" ako se usvoji u sadašnjem obliku. "Nastavit ćemo pokušavati okupiti poslovne lidere širom svijeta da se suprotstave ovom zakonu."
Direktori 50 vodećih francuskih i njemačkih korporacija, predvođeni TotalEnergiesom i Siemensom, u zajedničkom pismu zatražili su od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Friedricha Merza "potpuno ukidanje" spornog propisa, smatrajući da bi to bio "jasan i simboličan znak europskim i međunarodnim kompanijama da su vlade i Komisija posvećeni povratku konkurentnosti u Europi".
Prvi čovjek ExxonMobila ukazuje da ih europski zakonodavci uvijek slušaju, ali to još nije dovelo do suštinskih promjena. Čak i kada je njemački kancelar javno tražio od europskih parlamentaraca da promijene propis, to se nije dogodilo jer sadašnju verziju podržava većina koju čine poslanici Zelenih i socijaldemokrata, uključujući i neke iz umjerenog desnog centra.
Europski parlament prošlog mjeseca pristao je pregovarati o daljnjim izmjenama zakona, a EU planira odobriti konačne izmjene do kraja godine.
"Danas je (EU) već previše regulirana ekonomija, deindustrijalizira se, guši ekonomski rast. Ovo će samo dodatno zaustaviti taj rast", rekao je prvi čovjek kompanije čije aktivnosti u Europi obuhvaćaju istraživanje i proizvodnju energenata, rafiniranje, kemikalije i specijalne proizvode, s ključnim postrojenjima u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.
Europska imovina ExxonMobila procjenjuje se na desetine milijardi, a u njihovim rafinerijama dnevno se obrađuje oko 1,08 milijardi barela nafte. Za potrošače u EU, izlazak ExxonMobila mogao bi pogoršati energetsku ranjivost, što bi dovelo do viših cijena goriva, kemikalija i proizvoda za svakodnevnu uporabu.
Izvršni direktor ExxonMobila Darren Woods | Bloomberg
ExxonMobil u Europi posjeduje imovinu vrijednu na desetine milijardi | Bloomberg
Zaglavljeni između ideologije i realnosti
Analitičari ocjenjuju da je EU sada zaglavljena između vlastitih političkih prioriteta, ideološko-ekoloških imperativa, strogih regulatornih okvira i surove geopolitičke realnosti.
Težnja EU ka dekarbonizaciji, prevelikoj regulaciji i kažnjavanju Rusije zbog invazije na Ukrajinu dovela je do visokih troškova energije i trenda deindustrijalizacije. Industrijski giganti sele se u blokove s prisutnošću Kine, koja dominira proizvodnjom čiste energije kroz stratešku kontrolu lanaca opskrbe baterijama, solarnim panelima i vjetroelektranama.
S druge strane, SAD dominiraju blokom zemalja koje daju prioritet fiskalnoj stabilnosti, formirajući saveze usmjerene na tradicionalnu energiju potrebnu za rast, koji se sada ostvaruje novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom, koja zahtijeva ogromnu količinu energije.
Sve to suprotstavlja se pristupu EU, koja se fokusirala na regulaciju, a ne na geoekonomiju i geopolitiku. Iako europski lideri i parlamentarci mogu smatrati da je ideološki dosljednije poštovati CSDDD i po cijenu gubitka LNG-a iz Katara, provođenje te strategije bilo bi pogubno za europsku ekonomiju u ovom trenutku.
Promjena i diverzifikacija europskih energetskih politika bila bi strateški korisna dugoročno, ali brzo odustajanje od energetskih izvora dovodi do velikih ekonomskih potresa, što se posebno vidi u Njemačkoj, gdje visoke cijene energije izazivaju talase otkaza i deindustrijalizaciju.
Prema geopolitičkoj strateginji Velini Čakarovoj, realizam se konačno vratio zahvaljujući bolnom iskustvu s ideologijom povezanu s energetskom tranzicijom posljednjih godina.
"Promjena je definitivno tu i pokreće je energetska sigurnost i vrtoglavo rastuća potražnja za energijom koja zasjenjuje obećanja o energetskoj tranziciji u nepoznatoj budućnosti. Energetska tranzicija temeljit će se na principu sabiranja, a ne isključivanja izvora energije poput fosilnih goriva", ističe Čakarova. "Bit će to mješavina svega – fosilna goriva, nuklearna energija i obnovljivi izvori. Svaka zemlja izgradit će optimalni energetski miks prema vlastitoj geografskoj i energetskoj realnosti, a ne ideologiji i zelenoj agendi."
Europa može i bez LNG-ja iz Katara, ali to ima i svoju ekonomsku cijenu | Bloomberg
.webp){kind=icon}
