.webp){kind=icon}
Hrvatska je regionalni šampion po realnom rastu produktivnosti. Dobro je to znati u vrijeme kada se ekonomisti općenito slažu da će svijet izbjeći ulazak u recesiju, ali ne i Europa. Regionalni proizvođači elektroopreme zanimljivo su posložili svoj proizvodni miks. Zajedničko im je da ulažu velika sredstva u tehnološke inovacije, s time da su se oni u Sloveniji i Hrvatskoj orijentirali na složenije proizvode. Razgovarali smo s Albertom Gajšakom koji ističe da nema namjeru otići iz tvrtke prije nego izraste u veliku i stabilnu kompaniju. Ipak, poslovni svijet je ovih blagdanskih dana malo usporio, u tijeku su završne pripreme za 2024., a privatno se mnogi pripremaju za skijališnu sezonu, pa smo istražili top destinacije u regiji.
Što je dovelo do dvoznamenkastog rasta prodaje elektroopreme u regiji?
Regionalni proizvođači elektroopreme zanimljivo su posložili svoj proizvodni miks tako da nisu konkurencija jedni drugima. Zbog prosječnog rasta prodaje od više od 20 posto i dvoznamenkastih povrata na uloženi kapital posljednjih godina, njihovo poslovanje čini se laganim, no globalno je konkurencija žestoka. Zbog toga se proizvođači najčešće fokusiraju na jednu kategoriju proizvoda i ulažu velika sredstva u tehnološke inovacije.
Proizvođači u Sloveniji i Hrvatskoj proizvode složenije proizvode, najčešće po narudžbi. Uspjeh takve proizvodnje često se povezuje s ulaganjima koja za te proizvođače iznose više od sedam posto vrijednosti prihoda od prodaje.
Hrvatska je regionalni šampion po realnom rastu produktivnosti
Hrvatska je zabilježila najveći (+2 posto godišnje) realni rast produktivnosti po radnom satu u odnosu na regionalne suparnike. Značajan je to iskorak jedne zemlje koja pokušava uhvatiti korak sa (prvenstveno) preostalim centralnoeuropskim članicama EU-a.
Rast produktivnosti rada ovisi o tri glavna faktora: ulaganju u fizički kapital, tehnologiji i ljudima. Hrvatska je proteklog desetljeća manje ulagala u nove tvornice, a više u nekretnine. Značajnije je ulagala u tehnologiju, dok je ulaganje u ljudski kapital porazno, ističe Ivan Odrčić, analitičar Bloomberg Adrije.
Ipak se okreće - predviđanja za globalnu ekonomiju u 2024.
Svjetsko gospodarstvo uspjelo je rasti u 2023. unatoč naglom usporavanju u Europi zbog energetskog šoka, te zahvaljujući normalizaciji potrošnje u Kini i većem rastu u SAD-u. No, kada pogledamo prognoze za 2024., one uglavnom nisu optimistične.
"Kada uzmemo u obzir učinak nedavnog monetarnog stezanja, koji se tek treba osjetiti, tekući pad na tržištu nekretnina u Kini i stagnaciju gospodarstva u eurozoni, očekuje se da će se globalni rast naglo usporiti na 2,1 posto u 2024. u usporedbi s 2,9 posto u 2023.", navodi Fitch Ratings u svom najnovijem izvješću. I dok se ekonomisti općenito slažu da će svijet izbjeći ulazak u recesiju, ističu mogućnost "blage recesije" u Europi i Velikoj Britaniji.
PODCAST Albert Gajšak – STEM Isus sanja jednoroga
Razgovarali smo s Albertom Gajšakom, osnivačem CircuitMessa, koji ističe da nema namjeru otići iz tvrtke prije nego izraste u veliku i stabilnu kompaniju. Priznao nam je da ima velike ambicije i kazao da svi u startupovima žele stvoriti jednoroga.
"Svi u startupima vole reći da žele stvoriti jednoroga. Bio bih sretan da napravimo nešto veliko, nešto što će imati utjecaj, ali isto tako mislim da nije sve u novcu, već je bitno da s tom našom tvrtkom napravimo pozitivan društveni utjecaj", poručio je. Kroz razgovor se dotaknuo uspjeha, ali i krivih koraka koje je radio na svom poduzetničkom putu.
Skijališta u Adria regiji proživljavaju renesansu, osim u Hrvatskoj
Najjeftinije skijanje u regiji je u Hrvatskoj koja ima samo dva srednje velika skijališta, dok su cijene skijaških karata na većim skijalištima u regiji dosegle razine slovenskih, više od 40 eura.
Iako se Sjeverna Makedonija možda čini pomalo egzotičnim skijaškim odredištem, sve više ljudi iz regije posjećuje upravo njihova skijališta. Kopaonik je najskuplje skijalište u regiji, cijenovno na razini slovenskih. Za usporedbu, prosječne cijene dnevnih skijaških karata na srednjim i većim slovenskim skijalištima kreću se između 36 i 44 eura. Na Jahorini je ista cijena kao i na Kranjskoj Gori - od 37,5 eura prije sezone do 44 eura tijekom sezone.
