.webp){kind=icon}
Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim izazovima u zdravstvenom sektoru, a legislative su rigidne i zastarjele, što pacijentima ograničava pristup inovativnim terapijama, dok se zemlja bori kako bi održala korak s dinamičnim promjenama u svjetskom zdravstvu, nakon pandemije koronavirusa.
Sve su to bili zaključci panelista na konferenciji "Budućnost zdravstvene i farmaceutske industrije", održanoj u srijedu u Sarajevu u organizaciji Bloomberg Adrije.
Saša Urošević, generalni menadžer za BiH kompanije Hemofarm, istaknuo je kako je pandemija potaknula globalna ulaganja u istraživanje i razvoj, ali je naglasio nedostatak domaćih kapaciteta za praćenje svjetskih trendova.
"Tijekom pandemije COVID-19 svjedočili smo utrci za pronalazak cjepiva kako bismo spasili ljudske živote i naravno kako bi kompanije profitirale od toga. Inovirani su i informacijski sustavi kako bi se na osnovu rezultata kliničkih studija i istraživanja brže dolazilo do zaključka", kazao je Urošević.
Bosanskohercegovačka legislativa koči razvoj zdravstvenog sustava koji treba biti zreliji i fleksibilniji, smatra Timur Cerić, šef Dnevne onkološke bolnice Klinike za onkologiju Kliničkog centra u Sarajevu.
Bloomberg Adria
Aziz Šukalo, direktor Regije BiH kompanije Bosnalijek, govorio je o dvostrukim učincima pandemije, dok je Benjamin Šahović, predsjednik uprave kompanije Farmavita, ukazao na poziciju Adria regije u globalnom lancu opskrbe lijekovima.
"Nismo na vrhu lanca opskrbe, nego na začelju. Naša pozicija je takva da nismo atraktivni za pregovaranje, kako po obujmu tržišta tako i po demografskim prilikama", kazao je Šahović.
Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, dodala je da je pandemija COVID-19 osvijestila značaj inovacija te izrazila nadu u poboljšanja u državnoj praksi.
"Pandemija je pokazala što je inovativni lijek, značaj dostupnosti i što to znači za pacijenta. Mi smo se nadali da će to biti pouka državi i da će doći do određenih unapređenja", kazala je Petrović.
Suradnja stranih i domaćih proizvođača može osigurati kontinuiranu opskrbu lijekovima. Međutim, problem je sam poslovni ambijent u BiH, smatra Emina Budimlić, komercijalna direktorica za BiH kompanije Takeda.
"Strani investitori ne dolaze u BiH, a istovremeno svjedočimo odlasku jakih igrača, što znači da je dostupnost njihovih lijekova dodatno otežana. Suradnja je neophodna, ali kako bi bila uspostavljena, moramo urediti i ujednačiti zakonske i podzakonske akte", dodala je Budimlić.
Bloomberg Adria
Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, rekla je da je velika kočnica radu Agencije politika, s obzirom na to da je ova institucija u BiH naslonjena na Ministarstvo financija BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH.
"Zakon o lijekovima je destruktivan, rigidan, strog i zastario. Agencija u svom radu prati direktive Europske unije, ali moramo imati podršku onih koji odlučuju. Radit ćemo u skladu s našim mogućnostima, ali želimo da bude prepoznata naša uloga", kazala je Grubiša.
Pomoćnik ministra Davor Peštović istaknuo je važnost bolje suradnje na međunarodnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u domeni javnog zdravstva.
Snježana Bodnaruk, tajnica Ministarstva zdravstva Federacije BiH, upozorila je na moguću nestašicu lijekova, naglašavajući potrebu za jačanjem bosanskohercegovačkih kapaciteta u proizvodnji lijekova.
"Kada je riječ o lijekovima, napomenula bih da Europska unija kroz svoje direktive i druge propise promatra dvojaku prirodu lijeka – lijek kao proizvod i lijek u službi javnog zdravlja. I uvijek moramo postići balans te dvojake prirode lijeka", kazala je ona.
Ipak, iz financijskog pogleda, naš analitičar korporativnih financija Matteo Mošnja kazao je kako regionalnoj farmaceutskoj industriji "ne treba lijeka".
"Unatoč izazovnoj 2022. godini, obilježenoj visokom inflacijom te agresijom Rusije koja predstavlja ključno izvozno tržište, farmaceutske kompanije poslovale su sjajno, ostvarivši rast prodaje uz zadržavanje visoke profitabilnosti i rast investicija. Adria regija posjeduje dugogodišnju farmaceutsku tradiciju, a sve upućuje na to da će u budućnosti postati još važniji hub farmaceutske industrije", zaključio je Mošnja.
