.webp){kind=icon}
Farmaceutske kompanije u Adria regiji lani su, usprkos nestašicama lijekova, poteškoćama u dobavljačkim lancima i napetostima u Istočnoj Europi, imale još jednu sjajnu godinu. One najveće, s prihodima višim od 80 milijuna eura, ostvarile su kumulativnu prodaju u visini 5,44 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 14 posto u odnosu na godinu prije. No, Rusija, kao jedno od najvažnijih izvoznih tržišta i dalje je otvorena rana. Kada je Pliva u pitanju, nekoliko je otvorenih pitanja. Što se događa s investicijama? Koji su planovi Teve s dijelom poslovanja Plive? Na te teme razgovarali smo s predsjednikom uprave Plive Mihaelom Furjanom.
Izvještaj naših analitičara pokazuje da Pliva u posljednje dvije godine ima najnižu razinu kapitalnih investicija od 10 promatranih kompanija. Je li Pliva dosegla svoj maksimum ili je to nekakva kratkoročna mjera u cilju stabilizacije poslovanja Teve?
Investicije nikad ne treba gledati statički, u jednoj točki. Mi smo u zadnjih desetak godina investirali preko 200 milijuna dolara. Izgradili smo novu tvornicu na Črnomercu. Prije deset godina i prije pet ili šest godina smo otvorili novi pogon u Savskom Marofu za proizvodnju aktivnih supstanci. Mi imamo kontinuirane investicije, ali one se pojavljuju u valovima. Zadnje dvije godine nije bilo investicija u novi pogon. Imali smo ovu solarnu elektranu, ali radili smo je s partnerom i oni su investirali i imamo ugovor s njima na našoj zemlji. To je isto investicija koju smo mi donijeli zajedno s partnerom i u budućnosti će biti novih investicija.
Čitaj više
Pliva bez premca među domaćim farmaceutskim tvrtkama
Prosječna plaća u Plivi lani je iznosila gotovo 3.000 eura.
19.09.2023
Regionalnoj farmaceutskoj industriji ne treba lijeka, no Rusija je otvorena rana
Najveće farmaceutske kompanije u Adria regiji lani su povećale svoje prihode za 14 posto, a sektoru se smiješe i još bolji dani.
18.09.2023
PharmaS preuzeo španjolsku farmaceutsku kompaniju Mabo Farma
Preuzimanje Mabo Farma otvara vrata španjolskog tržišta.
11.09.2023
Novartis izdvaja generičko poslovanje, Sandoz izlazi na švicarsku burzu
Nakon odvajanja Sandoz bi mogao postati vodeća europska generička tvrtka.
18.08.2023
Možete li već sada nešto najaviti po tom pitanju?
Pa ne za sada, ali mi ćemo nastaviti ulagati u sterilnu proizvodnju i širit ćemo i jačati kapacitete u proizvodnju injekcija, penova. Većina novih lijekova su najčešće injekcije. Znači, to je ono gdje je budućnost i gdje vidimo zapravo prilike.
Koje planove Teva ima po pitanju Plive? Zašto eventualna prodaja, a ne jačanje segmenta u kojem je Pliva jaka i radi kojeg Teva uopće ima Plivu?
Postoji velika ovisnost o tržištima na Dalekom istoku. Prije svega je tu Indija važna u farmaceutskoj industriji, ali i Kina za sirovine. Mi zapravo imamo manju ovisnost ako gledamo finalne proizvode nego cijeli niz drugih industrija, ali proizvodnja finalnih proizvoda lijekova je zapravo u Europi. I Europa je najjača grupacija zemalja ako gledamo farmaceutsku industriju. Europska unija je donijela novu strategiju kojom želi vraćati i poticati proizvodnju ovdje. To je za sada više plan i papir. Mi se nadamo da će biti konkretnih mjera. Za sada nema nikakvog protekcionizma Europske unije i mi bismo voljeli kada izlazimo na tendere da, osim cijene, imamo i druge kriterije, a to su kapaciteti u Europi. Nadamo se da će se nešto tu poduzeti. Da, doista se dozvoli malo više mogućnosti i prilika domaćoj proizvodnji. Jer, naime, mi se borimo s kompanijama u Kini ili Indiji koje imaju značajno niže troškove, ali imaju i značajno manje zahtjeve u smislu ekologije itd. Nedavno je Teva dobila novu strategiju kojom želi ići više u smjeru inovativnih proizvoda koji su, naravno, rizični, ali i donose bolji povrat. I naravno, sada se razmatraju različite strateške opcije. Jedna od njih je ono na čemu se sada radi, a to je izdvajanje tog poslovanja u posebnu diviziju, da bi to poslovanje bilo transparentnije, i zapravo, mi smo zadnjih godina pokušavali više integrirati to poslovanje u Tevinu mrežu, znači vlastite proizvodnje gotovih proizvoda.
Koliko ste uspjeli u tome?
Pa dijelom se to uspjelo, ali to je biznis koji većinom ide prema trećim stranama. To je ono što je što je bitno, jer teško je kada imate vlastitu proizvodnju, onda i konkurenti nisu skloni kupovati proizvode i API od svog konkurenta. Ova strategija bi trebala donijeti koristi. Važno je spomenuti da je to relativno mali dio poslovanja Teve. Taj dio predstavlja nekih šest do sedam posto ukupnih prihoda. To ne znači da će se to poslovanje u krajnjem slučaju prodati jer ovisi i o potencijalnim investitorima i cijeli taj proces je tek na početku. Ja ne bih rekao da je on kontradiktoran. Sve kompanije evaluiraju svoje poslovanje i gledaju ono što se više isplati. Činjenica je da su povrati u tom dijelu proizvodnje značajno niži.
Kada bismo mogli znati nešto malo konkretnije po tom pitanju namjera vis-a-vis Plive?
Pa to je u Plivi relativno mali dio poslovanja, ali mi ćemo vjerojatno iduće godine znati konkretnije što će biti. Znači, očekuje se, ako će biti neka transakcija, da bi to bilo krajem iduće godine.
S jedne strane upozoravate na nestašicu lijekova, s druge je tu rast prihoda i profitabilnosti. Je li to kontradiktorno?
Došlo je do značajnog povećanja nestašica u Hrvatskoj. Situacija je eskalirala prvi i drugi kvartal zimi. Bilo je puno antibiotika koji su bili u nestašici. Mi očekujemo da će se situacija popravljati. Dva su ključna razloga zašto dolazi do nestašice. Jedan razlog je da zbog stalnog pritiska cijena, znači osiguravatelja na cijene, naprosto dolazi do situacije da u jednom trenu proizvođači naprosto nisu profitabilni. Selila se proizvodnja aktivnih supstanci u Indiju i Kinu da bi proizvodi bili jeftiniji. U jednom trenu naprosto više nema smisla proizvoditi. Pliva je nedavno napustila jedan lijek za proizvodnju u kardiovaskularnom području. Cijena mu je bila manja od jednog eura. Imali smo svega nekoliko tisuća pacijenata. Postoje alternative, ali to je naprosto premala količina da bismo ga mi mogli imati.
Što onda tražite, indeksaciju?
Udruga proizvođača lijekova pri HUP-u želi da nam se prizna, to je ono što javnost ne zna, da mi nemamo inflacije kod lijekova na recept. Zbog načina određivanja cijena, referenciranja, cijene stalno padaju i mi bismo htjeli da nam se, barem za dio rasta troškova, zapravo prizna i da se indeksiraju cijene lijekova na listi za koji postotak. Ne tražimo mi da se dižu cijene 10 ili 15 posto, ali bismo htjeli da se na one najjeftinije lijekove omogući da se korigira cijena za barem dio inflacije. To je ono što je naš prijedlog. Ne znamo hoće li se ići u tom pravcu. Ako se neće ići u tom pravcu, nažalost, dolazit će još do nestašica, a kompanije se moraju fokusirati na ona područja gdje je veća profitabilnost i dobro je da su profitabilne, ali naprosto nema smisla proizvoditi one lijekove koji ne donose zaradu. Drugi razlog nestašica je da su popucali ti lanci. Farmaceutska industrija je vrlo regulirana i zapravo mi nemamo mogućnost preko noći ili u mjesec dana promijeniti dobavljača. Mi da bismo promijenili dobavljača za neku sirovinu, materijal, to je proces koji treba trajati tri-šest mjeseci, a nekad i godinu i pol do dvije. Zato što sve te promjene trebamo prijaviti regulatorima, Medicinskoj agenciji i HALMED-u i to traje i to je ono što je problem.
Prosječna plaća u farma industriji u Hrvatskoj je 150 posto veća od nacionalnog prosjeka. Koliko je Hrvatska konkurentna?
Plaće u farmaceutskoj industriji su svugdje veće od prosjeka i rezultat su toga da su većina zaposlenih visoko obrazovani. Mi u Plivi danas imamo blizu 60 posto s visokom stručnom spremom i to je posljedica tržišta jer da bismo privukli te ljude i zadržali ih, moramo ih dobro platiti. Ista je stvar i u drugim zemljama. I u Indiji za kvalitetne farmaceute treba platiti više nego za druge.
Ali manje nego u Europi. Hoće li to biti problem?
Mi i dalje uspijevamo. Nije samo pitanje troška. Pitanje i kvalitete, inovacija, i ja se ne bojim za farmaceutsku industriju u našoj regiji. Mi tu imamo različite biznis modele, imamo male kompanije, generičke kompanije, imamo dijelove inovativnih kompanija. Mislim da možemo biti ponosni i na hrvatsku farmaceutsku industriju i na industriju u ostalim zemljama. I ja se ne bojim za njihovu konkurentnost, ali bi bilo dobro i da Europska unija, a i pojedine države, prepoznaju važnost farmaceutske industrije i da im pomognu. Ne na način da dobivamo subvencije, nego da imamo jednaku tržišnu utakmicu kao i druge kompanije koje možda nemaju te zahtjeve koje mi imamo ispred sebe.
Imate problem s tim koliko državi treba da plati, a s druge strane vi naplatite u roku od 70 dana, dok vi plaćate u roku od 130 dana.
Ja bih volio da mi naplaćujemo u roku od 80 dana. Mi u Hrvatskoj naplaćujemo u ljekarnama negdje između 120 i 150 dana. Bolnice su na preko 300 dana. Opet imamo cijelu eskalaciju.
Koliki udio kod vas ima domaće, a koliko vanjsko tržište?
Nama je većina, kada govorimo o prodaji, vanjsko tržište. Većina naše prodaje ide u našu grupu i tu dobivamo ranije novac. Mi naplaćujemo ranije od drugih Tevinih kompanija, a mi zapravo puno više materijala kupujemo u Hrvatskoj. Tu imamo situaciju da je tržište takvo kakvo je. Zato i govorimo da je bitno da se problem plaćanja riješi jer taj problem onda generira i problem ostalima u sustavu.
Pliva nije direktno izložena u Rusiji. Međutim, vaša matična kompanija prisutna je na tom tržištu. Rubalj će slabiti, kao i kupovna moć. Je li poslovanje u Rusiji dugoročno održivo?
Pa teško je biti prorok po pitanju Rusije. U Rusiji nemamo sankcije na izvoz lijekova. Prodaja lijekova se nastavila. Većinu lijekova tamo ljudi plaćaju iz džepa, znači svojim novcima, i mi vidimo značajan pad potrošnje. Vidimo da postoji taj pad standarda i naravno da to nije dobro za industriju i za ljude tamo. Teško je predvidjeti što će se desiti. Srećom, u Plivi imamo relativno malu izloženost. No dosta kompanija je izloženo u Rusiji i vjerojatno će taj segment u budućnosti padati ako neće doći do nekakvog mirnog rješenja u Ukrajini.
