.webp){kind=icon}
Diljem Europe niču agrosolarne elektrane, a kod nas njihov razvoj koči strah, odnosno manjak informacija. Domaći predstavnici poljoprivrednog sektora još uvijek smatraju da su solarni paneli bolji na krovovima, nego na poljima.
Mali trgovci, pak, smatraju da bi Vlada trebala ograničiti marže, a ne cijene proizvoda jer im tako ubija konkurentnost u odnosu na velike igrače koji mogu iskamčiti bolje nabavne cijene.
MMF je objavio popriličnu pesimističnu prognozu kretanja globalne ekonomije, za ovu godinu predviđaju rast od tri posto, a dogodine i manje od toga.
Dok svjetsko gospodarstvo usporava, domaći IT sektor raste. Prošle je godine uprihodio 7,2 milijarde eura, a izvoz je dosegnuo 1,6 milijardi eura, pokazala je analiza Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Hrvatska još čeka prvu agrosolarnu elektranu, poljoprivrednici sve više grizu
Neznanje ili manjak informacija razvijaju strah ili u najmanju ruku oprez. Može se stoga pretpostaviti da je nedostatak kvalitetnih informacija među domaćim poljoprivrednicima temeljni problem kad je riječ o odnosu prema projektima agrosunčanih elektranama koji u razvijenijim zemljama Europske unije, poput Francuske ili Nizozemske, već uvelike dobivaju pravo građanstva.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) je na upit Bloomberg Adrije stigao odgovor kako se ništa nije promijenilo u njihovu stajalištu da bi se razvoj agrosunčanih elektrana mogao negativno odraziti na cijenu zemljišta, estetski narušiti izgled ruralnih područja te u konačnici povećati cijenu hrane.
Oni, naime, kao bolje rješenje vide solarne panele na poljoprivrednim objektima, a ne na poljima.
MMF: Bez poboljšanja globalne ekonomije u 2024.
Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je objavio svoju redovnu polugodišnju procjenu kretanja globalne ekonomije, a pretpostavljene stope rasta pokazuju da ova financijska institucija u ovom trenutku ne očekuje bilo kakav dodatni zamah svjetske privrede u 2024. godini. Prema procjenama MMF-a, ova će godina rezultirati globalnim ekonomskim rastom od tri posto, dok bi u 2024. godini rast trebao biti 2,9 posto. Za usporedbu, u 2022. godini svjetsko gospodarstvo raslo je po stopi od 3,5 posto.
Najnovija procjena ekonomskog rasta za iduću godinu snižena je za 0,1 postotak u usporedbi s ranijim prognozama MMF-a. Rezultat je to prije svega snižavanja procjena rasta za velike europske ekonomije te Kinu. Njemačkoj se sada prognozira rast od 0,9 posto u 2024. godini, Italiji od 0,7 posto, Španjolskoj od 1,7 posto, a Velikoj Britaniji od 0,6 posto.
Jednorozi Infobip i Rimac zaslužni za čak 4,1 posto hrvatskog BDP-a
Hrvatski IT nastavlja rasti brže od europskog prosjeka, lani su ukupni prihodi sektora porasli gotovo 17 posto, na 7,2 milijarde eura, a izvoz je dosegnuo 1,6 milijardi eura, pokazala je analiza Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Na tome neće stati jer članice HUP ICT-ja očekuju daljnji rast.
Ukupni prihod hrvatske ICT industrije je lani dosegao 7,2 milijarde eura, odnosno 10,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Taj je rezultat 16,9 posto viši nego u 2021. godini te predstavlja gotovo pet posto ukupnog prihoda nefinancijskog dijela ekonomije zemlje. Istaknuto je i kako su dva hrvatska jednoroga Infobip i Rimac zaslužni za čak 4,1 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda.
Promatra li se samo prihod segmenta računalnog programiranja i povezanih djelatnosti koji je lani dosegao 3,5 milijardi eura, rast u odnosu na prošlu godinu još je i veći, 24,5 posto, istaknuto je na HUP-ovoj Ekonomskoj kavi prošloga tjedna. Analizu su tada predstavili glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić i predsjednik udruge HUP-ICT Hrvoje Balen.
Mali trgovci od Vlade traže ograničavanje marži, a ne cijena
Ceh trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK) od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) traži da cijene proizvoda unutar posljednjeg paketa mjera reguliraju ograničavanjem visine marže, a ne finalne cijene proizvoda. Upozoravaju da trenutačno ograničenje cijena onemogućava konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.
"Neki proizvodi koji su obuhvaćeni Vladinom Odlukom o ograničavanju cijena imaju veću nabavnu cijenu od one finalne maksimalne koja je propisana Odlukom. Mali trgovci su na ovaj način stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako pojedini mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode obuhvaćene Odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi", stoji u priopćenju iz HOK-a.
Slijedi…
Kako se kreće inflacija u najvećem europskom gospodarstvu doznat ćemo nakon objave indeksa potrošačkih cijena u Njemačkoj. S obzirom na trenutna događanja na Bliskom Istoku relevantan je i sastanak ministara obrane NATO-a u Bruxellesu.
