.webp){kind=icon}
Tjedan je zasigurno obilježen dramatičnim požarom u Osijeku koji je pogodio pogone tvrtke Drava International, odnosno plastiku uskladištenu na otvorenom. Osim što je štetu pretrpjela sama tvrtka, bojazan je da je dio štetnih tvari nastalih gorenjem završio na obližnjim poljoprivrednim površinama. Službena analiza uzroka i posljedica tek slijedi, no sigurno je da Drava International baš i nema sreće s obzirom na to da je ovo već treći požar u toj tvrtki od 2015. godine. Nažalost, i najgori.
Takvi događaji podsjećaju kolikim smo nepredvidivim rizicima izloženi u svakodnevnom životu i koliko teško može biti oporaviti se nakon nemilih zbivanja, bilo da je riječ o elementarnim nepogodama, bilo da je riječ o nesrećama.
Jedan od sektora nedvojbeno najizloženijih ćudi prirode je poljoprivreda. Prečesto su usjevi i nasadi stradali da poljoprivrednici ne bi počeli shvaćati kako se stvari ne smiju prepuštati slučaju i kako se najbolje osigurati. Uz subvencije Europske unije za premije osiguranja, polako raste broj onih koji osiguravaju plodove svoga rada, pa je tako dosegnuta brojka od 50 posto osiguranih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. Nada je da će ta brojka rasti.
Podivljale cijene hrane i energije temeljni su uzročnici globalnog inflacijskog udara u posljednje već gotovo dvije godine. Jedan od načina da se ublaže posljedice takvih zbivanja je samodostatnost u proizvodnji. Hrvatska nije samodostatna ni u jednom od tih dvaju segmenata, no barem se, što se energije tiče, rade nekakvi sitni koraci u pravcu većeg oslanjanja na vlastite snage. Tako je ovaj tjedan Ministarstvo gospodarstva izdalo dozvole za istraživanje geotermalnih voda na pet lokacija te će sklopiti ugovore s trima tvrtkama zainteresiranim za proizvodnju struje iz geotermalnih izvora.
Geotermalna elektrana Velika 1 | Enerkon
Sve te lokacije su na sjeveru zemlje, dok je na jugu, u Jasenicama, tvrtka Interenergo otvorila solarnu elektranu Bukovica vršne snage 6,25 megavata, a planiraju i novu s dvostruko većim kapacitetom. Sama Bukovica je među pet najvećih aktivnih sunčanih elektrana u Hrvatskoj.
Nakon što smo protekli tjedan doznali da su prihodi državnog proračuna rasli 30 posto, sada znamo da smo zahvaljujući europskim fondovima i turizmu u drugom tromjesečju na tekućem računu imali višak platne bilance od 600 milijuna eura. To je čak 1,5 milijardi eura više no u istom razdoblju lani. Bilo bi i bolje da se nije povećao manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom.
Treba se nadati da, nakon što nam je turistički dobro išlo i u trećem, ljetnom tromjesečju, vlasnici apartmana neće morati dugo čekati da na račune polože novac koji su marljivo zaradili nuđenjem usluge preko platforme Booking.com. Naime, ta najveća platforma za posredovanje u najmu smještaja kasni s isplatama iznajmljivačima iz Hrvatske, ali i drugdje. Neki, naime, nisu primili novac još od lipnja, a dug ponegdje ide i do 30 tisuća eura. Pravo je pitanje, na koje zasad nemamo odgovor, zašto si jedna takva renomirana platforma to dopušta.
Ne znamo je li jedan od razloga za pad maloprodaje i to što novac ne sjeda na račun u roku u kojem bi trebao, no ipak se može pretpostaviti da je problem u tome što ljudi diljem EU-a, pa tako i kod nas, paze na što potrošiti novac u okružju viših cijena. U kolovozu je na godišnjoj razini maloprodaja u Hrvatskoj pala 3,8 posto, a u eurozoni za 1,2 posto.
Oni u Hrvatskoj koji imaju neki višak i mogu ulagati vole igrati na sigurno. Tako barem pokazuje istraživanje koje je provela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Naime, oko 50 posto građana uopće ne investira na financijskim tržištima, a od polovice koja to čini, tek oko 50 posto kaže da ima više ili manje iskustva s tom vrstom investiranja.
Hrvati vole nekretnine, ako ih mogu imati | Domograd
Dakle, alternativa je položiti novac u banku, premda tu nema neke zarade budući da su te financijske ustanove tek odnedavno, pod društvenim pritiskom, blago počele povećavati kamatne stope na štednju. Naravno, one na kredite vrlo brzo reagiraju na korist vlasnika banaka.
Da bankama ide dobro u vremenima rasta kamatnih stopa, nije iznenađenje. No koliko to jest, ovoga smo puta odgovor dobili zahvaljujući analitičarima Bloomberg Adrije koji su izračunali da je zarada banaka u Adria regiji u prvoj polovici godine skočila za impresivnih 82 posto u odnosu na prvi dio prošle godine.
To u brojkama znači više od dvije milijarde eura neto dobiti, a na vrhu su hrvatske banke s ukupno više od 700 milijuna eura.
Ako ne želite da banke previše zarađuju na razlici između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa, svoj novac možete pokušati pretvoriti u nekretninu. No ni to baš nije lako jer su cijene stanova rasle dvoznamenkastim stopama šesto tromjesečje za redom.
