.webp){kind=icon}
Hrvatska vlada u četvrtak je objavila očekivani paket mjera za pomoć građanima i poduzetnicima, a mjere uključuju i nastavak regulacije cijene električne energije kao i zamrzavanje cijena za trideset prehrambenih proizvoda i artikala. Cijene su dosad bile ograničene za njih osam. U Vladi tvrde da je paket mjera vrijedan 464 milijuna eura.
Europska središnja banka (ECB) podigla je u četvrtak referentne kamatne stope za dodatnih četvrtinu postotka u nastavku svoje borbe s visokom inflacijom, ali naznake da bi ciklus zaoštravanja monetarne politike mogao biti pri kraju podigle su raspoloženje na europskim burzama.
Raspoloženje stranih investitora u Hrvatsku bilo bi bolje kad bismo raspolagali većim bazenom odgovarajuće obrazovane radne snage, a i administrativne procedure bi trebale biti jednostavnije, poručuju za Bloomberg Adriju iz Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj.
Nove mjere pomoći
Vlada premijera Andreja Plenkovića odlučila je u četvrtak preusmjeriti novih 464 milijuna eura iz proračuna u mjere za pomoć građanima koje uključuju jednokratne isplate nizu socijalnih kategorija, ograničavanje cijene električne energije, ali i zamrzavanje cijena za tridesetak osnovnih proizvoda. Vlada je početak ovog tjedna provela u pregovorima s predstavnicima domaćih trgovačkih lanaca u nadi da ih može nagovoriti na snižavanje cijena.
Nakon objave novog paketa mjera reagirali su i trgovci, ali i potrošači. Predstavnici sindikalnih centrala i sindikata umirovljenika, zajedno s cehovskim udruženjima su izrazili zadovoljstvo novim paketom mjera pomoći građanima i gospodarstvu. Vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi je kazao da su marže kod njih već niske i da baš nema prostora za njihovo dodatno snižavanje. Slobodan Školnik, stručnjak za trgovinu i dugogodišnji predsjednik uprave Emmezzete i Momaxa, objašnjava da je hajka na trgovce besmislena jer je ta djelatnost izrazito nisko profitabilna, a dogovor s Vladom čudan i neodređen.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde | Alex Kraus/Bloomberg
Još jedan rast kamata
Visoke cijene nisu samo naša briga, a Europska središnja banka se protiv njih bori dizanjem kamatnih stopa. ECB je to još jednom učinila u četvrtak u želji da se inflacija vrati na srednjoročnu ciljanu vrijednost od dva posto. Nakon još jednog rasta od četvrtine postotka kamatna stopa za refinanciranje se sada nalazi na 4,5 posto. Još u lipnju prošle godine bila je nula posto.
Najnovije povećanje stope odražava procjenu ECB-a o izgledima inflacije u svjetlu pristiglih ekonomskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i snage prijenosa monetarne politike. Analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković smatra da ECB više neće podizati kamatne stope, ali da svejedno postoje određeni rizici vezani primarno uz recentni rast cijene nafte.
Prepreke za investitore
Viši troškovi kreditiranja redovito su jedna od prepreka za širenje poslovanja. Ali, kako tome svjedoči Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj, ti se faktori kod nas šire i na složene administrativne procedure te nedostatak odgovarajuće obrazovane radne snage. Burak Baykan, predsjednik Upravnog odobra te udruge za Bloomberg Adriju je upravo ta dva problema izdvojio kao temeljne poteškoće s kojima se suočavaju inozemni investitori u Hrvatskoj i to unatoč određenom poboljšanju poslovnoga ozračja posljednjih godina.
Burak Baykan, predsjednik Upravnog odbora Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj | Admir Buljubašić/Hina
Udruga već dugi niz godina upućuje svoje preporuke za poboljšavanjem investicijskog ozračja izdavanjem takozvane Bijele knjige čije bi se novo izdanje trebalo pojaviti početkom 2024. godine. "Održavamo kontinuirani dijalog s ključnim ministarstvima odgovornim za strane investitore i uspostavili smo konstruktivan dijalog s njima. Nova Bijela knjiga bit će objavljena početkom 2024. godine i u njoj ćemo analizirati postignuća vezana uz članstvo u Europskoj uniji, eurozoni i Schengenu, ali ćemo također istražiti načine na koje Hrvatska može postati privlačnija i konkurentnija na globalnom tržištu investicija", kazao je Baykan.
Investicije u kafiće
Čak i otvaranje običnog kafića je solidna investicija, a to je potvrdio svojedobni svjetski prvak i jedan od najboljih domaćih sportaša Mate Parlov koji je nakon završetka svoje sportske karijere otvorio caffe bar u Puli gdje je godinama i radio te se družio s gostima. Njegovim je stopama prije nekog vremena krenuo i Mike Tyson, i ovih je dana svečano obilježio i otvaranje svojeg prvog kafića u Amsterdamu.
Tysonov kafić pod nazivom Coffeeshop Tyson 2.0, u kojem je dozvoljena prodaja marihuane i kanabis proizvoda, otvoren je već u ožujku, ali Tyson ga je sada prvi put osobno posjetio. Nakon završetka boksačke karijere, Tysonu je pažnju privukao posao s kanabisom. Od 2016. godine u Kaliforniji posjeduje ranč marihuane koji pokriva 40 hektara. Proteklih desetak godina broj američkih saveznih država gdje je dozvoljena prodaja marihuane neprestano raste.
Nove brojke
Državni zavod za statistiku objavit će u petak službene podatke o kretanju inflacije u kolovozu. Prva procjena, objavljena prije dva tjedna, pokazala je da su cijene u osmom mjesecu bile 7,8 posto više nego godinu dana prije.
Istovremeno, europski statističari će objaviti niz podataka o kretanju tržišta rada u drugom tromjesečju u Europskoj uniji. Uz to, u petak će iz Eurostata stići i brojke o kretanju međunarodne trgovine u srpnju.
