.webp){kind=icon}
Inflacija nastavlja padati, ali se još uvijek očekuje da će predugo ostati previsoka. ECB je odlučno odlučio osigurati da se inflacija vrati na svoj srednjoročni cilj od dva posto. Kako bi ojačalo napredak prema svom cilju, ECB je u četvrtak odlučilo podići tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.
Današnje povećanje stope odražava procjenu ECB-a o izgledima inflacije u svjetlu pristiglih ekonomskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i snage prijenosa monetarne politike. U najfinije uravnoteženoj odluci otkako su prošle godine počeli ukidati troškove posudbe, dužnosnici su povećali kamatnu stopu za 25 baznih bodova na rekordnih četiri posto. To je razina koju ekonomisti smatraju vjerojatnim vrhuncem u najagresivnijem monetarnom ciklusu pooštravanja do danas.
Promjene u 2023. godini
Upravno vijeće u Frankfurtu priopćilo je da su kamatne stope sada dosegle razinu koja će dati "znatan doprinos" stavljanju inflacije pod kontrolu i reklo je da će zadržati troškove zaduživanja na "dovoljno restriktivnim razinama dokle god bude potrebno". Ishod znači još veće sužavanje eurozone kako bi se istisnula trajna inflacija, zadajući još jedan udarac ekspanziji koja je već posustajala. To sugerira kompromis među kreatorima politika gdje su prihvatili potrebu nanošenja dodatnog bola gospodarstvu kako bi se potrošačke cijene stavile pod kontrolu.
Makroekonomske projekcije
Rujanske makroekonomske projekcije za europodručje predviđaju prosječnu inflaciju od 5,6 posto u 2023., 3,2 posto u 2024. i 2,1 posto u 2025. godini.
Ovo je revizija naviše za 2023. i 2024. te revizija naniže za 2025. godinu. Revizija naviše za 2023. i 2024. uglavnom odražava višu putanju cijena energije. Pritisci temeljnih cijena i dalje su visoki, iako je većina pokazatelja počela popuštati.
ECB prognoze
ECB je malo smanjio predviđenu putanju inflacije isključujući energiju i hranu, na prosječnih 5,1 posto u 2023., 2,9 posto u 2024. i 2,2 posto u 2025. Prošla povećanja kamatnih stopa nastavljaju i dalje.
Uvjeti financiranja dodatno su se pooštrili i sve više smanjuju potražnju, što je važan čimbenik u vraćanju inflacije na ciljanu razinu. Uz sve veći utjecaj ovog pooštravanja na domaću potražnju i slabljenje međunarodnog trgovinskog okruženja, ECB je značajno smanjilo svoje projekcije gospodarskog rasta. Sada očekuju da će se gospodarstvo eurozone povećati za 0,7 posto 2023., jedan posto 2024. i 1,5 posto u 2025. godini.
Navedeno je u skladu s predviđanjima naših analitičara. Bloomberg Adrijin analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Mihael Blažeković navodi i argumente koji sugeriraju kako je došao trenutak da se razmisli o ublažavanju daljnjeg stezanja moneterne politike. To su prije svega slabi gospodarski podaci o industrijskom izvozu i tvorničkim narudžbama najvećeg europskog gospodarstva – Njemačke, a nastavio se i trend pogoršanja vodećih indikatora raspoloženja menadžera proizvodnog i uslužnog sektora.
