.webp){kind=icon}
Kako se Zemlja zagrijava, raste broj zemalja koje zahvaćaju šumski požari.
Turska, Grčka i Španjolska suočavale su se ove godine s požarima, a prošloga mjeseca je na Havajima od vatre stradalo najmanje 115 ljudi i uništen je grad Lahaina. U Kanadi je izgorjelo više od 15 milijuna hektara, pa tamo dužnosnici promišljaju o ograničenjima tradicionalnog načina borbe s požarima.
Europa je kontinent koji se uslijed klimatskih promjena najbrže zagrijava i vatrogasci tu također tragaju za novim načinima borbe protiv plamenog čudovišta.
Tako, primjerice, službe za izvanredne situacije šalju dronove kako bi se što ranije uočio početak požara te se vraćaju tradicionalnim praksama poput korištenja ispaše ovaca i koza.
Ovo su neka od trenutačno inovativnih rješenja:
Dronovi
Dronovi postaju sveprisutni na prvoj crti borbe s požarima.
Profesor na sveučilištu Coimbra u Portugalu Domingos Xavier Viegas koji se specijalizirao u temi šumskih požara kaže da vatrogasci diljem Europe koriste dronove kako bi mapirali vegetaciju, identificirali područja visokog rizika, pratili vatru, skupljali podatke i čak prenosili vodu u blizini požarišta. Veći dronovi, neki od njih amfibijski, razvijaju se kao zračni tankovi ili nosači vodenih šmrkova. Ti roboti za borbu s vatrom mogu prskati vodu ili kemikalije otporne na vodu na većim površinama ili preko većih udaljenosti.
Tako mogu spasiti živote vatrogasaca koji bi se inače morali previše približiti vatri, kaže Kenneth Geipel, utemeljitelj danske tvrtke za proizvodnju dronova Robotto. Geipel je pokrenuo Robotto 2019. godine nakon što je vidio teške posljedice šumskih požara u Švedskoj, Grčkoj i Kaliforniji godinu ranije.
Zaključio je da su vatrogascima nedostajali podaci potrebni da se krene u borbu s vatrom u što ranijoj fazi.
Dok satelitske snimke stižu s vremenskim odmakom, dronovi mogu u stvarnom vremenu detektirati dim ili isijavanje topline, upozoriti vlasti i izračunati poziciju, veličinu i intenzitet plamena, objašnjava Geipel.
Umjetna inteligencija
Sve te informacije zahtijevaju više obrade podataka. Senzori dronova hvataju puno više podataka no što ih ljudi mogu procesuirati u realnom vremenu ako se ne koristi umjetna inteligencija, dodaje Geipel.
Svjetski gospodarski forum, koji organizira i poznati skup u Davosu, je prošle godine lansirao inicijativu nazvanu FireAId. Taj pilot-projekt, koji je pokrenut u Turskoj nakon najgorih požara ikad zabilježenih u toj zemlji koji su se dogodili 2021. godine, pokazao je da se alatima umjetne inteligencije može skratiti vrijeme reakcije i smanjiti rizik za vatrogasce.
Požar ove godine u Grčkoj
3D obuka
Obučavanje vatrogasaca postaje tehnološki sve sofisticiranije i uz više suradnje među zemljama koje uspoređuju najbolje prakse.
U Kataloniji je Zaklada Pau Costa kreirala trodimenzionalni sustav koji omogućava da sudionici treninga i timovi vatrogasaca prolaze kroz iznenadne scenarije šumskih požara. Polaznici mogu promatrati ponašanje šumskog požara i vježbati strategije upravljanja takvom situacijom, što sve više može koristiti i zemljama na sjeveru Europe
"To veliki kozmopolitski gradovi poput Londona prije nisu susretali. No vjerojatno ćemo se s time u budućnosti suočavati", kazao je zapovjednik u Londonskoj vatrogasnoj brigadi (LFB) Sami Goldbrom.
Prošle se godine Engleska suočila s najgorim šumskim požarom ikad. Dan 19. srpnja 2022. bio je najzahtjevniji za LFB od Drugog svjetskog rata. Otad su uspostavljeni kontakti radi obučavanja s Australijom, Grčkom i Španjolskom.
Roboti za uklanjanje vegetacije
Najbolji način borbe protiv šumskih požara je njihovo sprečavanje. Zbog toga je selektivno rezanje stabala i manjih biljaka važan aspekt smanjivanja rizika.
Roboti za čišćenje vegetacije mogu ukloniti sve raslinje koje pogoduje širenju požara. Takve se naprave razvijaju i djeluju s dronovima, navodi profesor Viegas.
Dronovi iz visine označe prostore s visokim rizikom, a onda mehanička pješačka postrojba na tim područjima čisti vegetaciju.
Požarna stada
Dok roboti za čišćenje vegetacije ne postanu komercijalno isplativiji, neke od vatrogasnih vlasti pouzdaju se u staru tehniku prepuštanja da ovce i koze obave isti posao.
U Kataloniji se takozvana vatrogasna stada, odnosno koze i ovce koje se hrane vegetacijom na tlu, vraćaju u modu. Projekt oživljavanja tradicije krenuo je 2016. godine na 48 hektara u okrugu Baix Empordà. Do prošle godine područje je prošireno na 651 hektar.
Posljedice požara na Havajima
Katalonija je jedno od rijetkih mjesta na planetu gdje su mjere prevencije doista preokrenule trend povećanja broja požara, navodi Marc Castellnou koji je zapovjednik i analitičar u Katalonskom vatrogasnom uredu. Tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća bilo je opožareno oko 13,5 tisuća hektara svake godine, što je otprilike jedan posto šumskih površina te španjolske regije. Od tada je brojka pala na između 1200 i 1500 hektara godišnje u prosjeku.
No i najbolje strategije za ublažavanje požarnih katastrofa ne smanjuju hitnost smanjenja emisija stakleničkih plinova.
"Ako vatra dosegne termalnu snagu od 10 tisuća kilovata po četvornom metru, ne može se ugasiti bez obzira kakva sredstva upotrijebili", kazao je Castellnou.
Neki od europskih šumskih požara u posljednje vrijeme imali su šesterostruko veću razornu snagu.
