Financijska su tržišta prepoznala Marićeve pomake u javnim financijama

Ministar financija Zdravko Marić na vlastiti zahtjev odlazi iz Vlade, a o svemu je već obavijestio premijera Andreja Plenkovića. Glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez ističe kako javne financije ne mogu ovisiti o jednoj osobi, ali ukazuje na to da su financijska tržišta prepoznala pozitivne pomake u javnim financijama dok je za kormilom ministarstva bio Marić.

Glasnogovornik Vlade Marko Milić potvrdio je kasno u utorak vijest o odlasku ministra financija i kazao kako će premijer Plenković o odlasku Marića članove Vlade službeno izvijestiti sutra u 9 sati na užem kabinetu, a članove parlamentarne većine u 12 sati.

"Zahvalni smo mu na doprinosu koji je dao u Vladi u proteklih šest godina. Vlada će nastaviti kao i dosad raditi na rješavanju svih izazova s kojima smo u krizi suočeni, štiteći hrvatske građane i gospodarstvo. Već će sutra predsjednik Vlade parlamentarnoj većini predstaviti Marka Primorca kao kandidata za novog ministra financija, a zastupnicima u Hrvatskom saboru već tijekom idućeg tjedna", kazao je Milić.

Marko Primorac (1984.) profesor je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, čije je područje ekspertize upravljanje financijama u javnom sektoru, porezna politika i fiskalna decentralizacija.

Javne financije, naravno, ne mogu ovisiti o jednoj osobi, ističe Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije. Štoviše, značajan se učinak fiskalnom jačanju nakon 2015. godine, što je između ostalog potvrđeno i zadovoljavanjem maastrihtskih kriterija za ulazak u eurozonu, treba pripisati i povoljnom makroekonomskom okruženju te izdašnim likvidnosnim uvjetima na svjetskim financijskim tržištima.

Strukturno, osim prepoznavanja koristi od smanjenja poreznog opterećenja rada i prebacivanja poreznog opterećenja na potrošnju kroz povećanje stopa PDV-a, treba napomenuti određene detalje koji su zadnjih godina postignuti.

Tu je premašaj profila strukturnog proračunskog deficita (negativna 1.9 postotna boda BDP-a od 2018. do 2021. godine) u odnosu na prosjeke eurozone (negativni 3.1 postotan bod BDP-a) i EU-a (negativna 2.8 postotna boda BDP-a). Zatim premašaj u ostvarenju primarnog proračunskog suficita (2.2 postotna boda BDP-a od prosjeka između 2013. i 2017. do 2019.) u odnosu na prosjeke eurozone (0.6 postotna boda) i EU-a (0.7 postotna boda), u oba slučaja zaključno do 2020. godine koju je izokrenuo COVID-19. I, konačno, smanjenje proračunskih izdataka za kamate (negativna 1.8 postotna boda BDP-a od 2015. do 2021. godine) veće u odnosu na prosjeke eurozone i EU-a (0.8 postotna boda BDP-a), također u oba slučaja zaključno do 2020.

Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adrije

Pozitivni pomaci

"Treba napomenuti i da su financijska tržišta prepoznala pozitivne pomake u javnim financijama, s obzirom na to da su u ovogodišnjim nestabilnostima tržišta kapitala prinosi na hrvatske euroobveznice od početka godine značajno premašile izvedbom u odnosu na usporedivi rumunjski dug. U tom pogledu se spread hrvatskog petogodišnjeg duga na usporedivi manje rizični dug od početka godine proširio za 51 bazni bod, što je otprilike 5 puta manje nego što je zabilježeno na rumunjskim obveznicama", ističe Knez.

Dodatni je faktor što su se spreadovi na usporedivi slovenski dug u istom periodu proširili pet puta manje u odnosu na hrvatski, što sve treba gledati kao poticaj za nastavak jačanja fiskalne pozicije i fiskalne mjere koje idu u prilog strukturnom jačanju gospodarske aktivnosti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar