.webp){kind=icon}
Sve su glasnija nagađanja kako hotelima ne ide baš tako idealno, a vjetar u leđa tome dali su podaci DZS-a koji su pokazali kako je popunjenost hotela u lipnju iznosila 69 posto. No hotele ne muči popunjenost, prava bitka se zapravo vodi s troškovima. Oni udaraju i na poljoprivredu jer proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda nastavljaju rasti. A Hrvatska je Ukrajini ponudila izvoz žitarica u svijet preko svojih riječnih i morskih luka, pa se mnogi boje da bi dio namijenjen izvozu mogao završiti na hrvatskom tržištu. Oni zbog kojih uopće raspravljamo o ukrajinskom žitu bilježe iznimno veliki pad svoje valute, naime ruski je rubalj oslabio za oko 25 posto u odnosu na dolar ove godine, a gotovo je prepolovljena njena vrijednosti u odnosu na najvišu iz lipnja 2022. godine.
Hotelijerske muke
Dosad, ova je turistička sezona u rangu one rekordne iz 2019. godine. Barem tako pokazuju podaci eVisitora. Ali sve su glasnija nagađanja kako hotelima ne ide baš tako idealno, a vjetar u leđa tome dali su podaci DZS-a koji su pokazali kako je popunjenost hotela u lipnju iznosila 69 posto.
Velika boljka hrvatskog turizma puno je veći udio privatnog smještaja od hotela. "Struktura smještajnih kapaciteta i intenzivan rast kreveta u obiteljskom i nekomercijalnom smještaju posljednjih godina u velikoj mjeri ograničavaju razvoj turizma i prijete njegovoj održivosti", smatra prvi čovjek Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. I doista, brojke ne lažu. Privatni smještaj ima tri puta više kreveta nego hoteli.
Problemi na stranu, hotelijeri ističu kako na prihodovnoj strani bilježe bolje rezultate nego u prošloj ili čak u 2019. godini. No izazov im i dalje predstavljaju snažni inflatorni, odnosno troškovni pritisci.
Rastu cijene
Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju 2023. u usporedbi s 2015. porasle su za 39,7 posto, a u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. za 8,4 posto.
Cijene biljnih proizvoda su za 28,6 posto više u usporedbi s 2015. godinom, a u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. su za 4,5 posto manje. Na pad cijena biljnih proizvoda u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. utjecao je velik pad cijena žitarica (za 40,0 posto) i uljarica (za 32,6 posto), dok su cijene porasle u skupini vina (za 11,6 posto), povrća, cvijeća i sadnica (za 11,5 posto) te voća (za 24,9 posto). Cijene su porasle i u svim ostalim skupinama biljnih proizvoda.
Cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda porasle su za 51,4 posto u usporedbi s 2015. godinom, a u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. porasle su za 23,4 posto.
Nepoželjno žito
Nakon ponovne blokade ukrajinskih crnomorskih luka, Hrvatska je Ukrajini ponudila izvoz žitarica u svijet preko svojih riječnih i morskih luka. Politički je to razumljiva odluka, ali ne i gospodarski, poručuje Vlado Čondić, član uprave PP Orahovice i predsjednik udruženja poljoprivrede pri HGK-u. "Iz pozicije proizvođača to je dosta loša odluka jer je teško vjerovati, ako će žito i uljarice ići preko Vukovara ili Solina, dakle, to su jedine pozicije u Hrvatskoj gdje se može voziti brodovima… Ne može nas nitko uvjeriti da dio robe neće završiti na hrvatskom tržištu i u regiji. To će imati još jedan negativan utjecaj i dovesti do pada cijena naših proizvoda, tj. primarne proizvodnje žitarica i uljarica. S obzirom na to da je ova godina teška, to će još dodatno otežati situaciju proizvođača i mi stoga u svakom slučaju ne podržavamo takvu odluku. U principu nas nitko i nije ni pitao. Vjerojatno nas i ne mora pitati. Ali u svakom slučaju loša odluka za primarne proizvođače u Republici Hrvatskoj", kaže Čondić.
Svoju tezu potkrepljuje podatkom da je u prvih četiri mjeseca 2023., u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godinu, iz Ukrajine u Hrvatsku ušlo šest puta više žitarica (1,2 milijuna tona naspram šest milijuna tona). Već je to, kaže, značajno srušilo domaće tržište.
Krahirao rubalj
Rubalj je probio psihološku granicu od 100 za dolar prvi put od ožujka prošle godine, a nije mu pomogao ni potez ruske središnje banke koja je pokušala zaustaviti pad obustavom kupovine strane valute na domaćem tržištu do kraja 2023. godine.
Ruska valuta oslabjela je za oko 25 posto u odnosu na dolar dosad ove godine, što ju je s turskom lirom i argentinskim pezom svrstalo među tri valute tržišta u razvoju s najgorim rezultatima. Gotovo je prepolovljena njena vrijednosti u odnosu na najvišu iz lipnja prošle godine, dok se invaziji predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu ne nazire kraja, a sankcije, uključujući ograničene cijene nafte, smanjuju prihode od izvoza.
Slijedi…
Nakon prazničnog utorka, na sredini tjedna nas od europskih statističara čekaju preliminarne procjene BRD-a i zaposlenosti u eurozoni za drugi kvartal 2023. godine, kao i podaci o industrijskoj proizvodnji za lipanj te turističkim noćenjima za svibanj.
Domaći statistički ured će pak pobrojati izdane građevinske dozvole u 2023. godini.
