.webp){kind=icon}
Kampovi u Hrvatskoj postaju sve popularniji, pet najvećih okreće i ozbiljne novce. Srećom, većina gostiju stiže im kopnenim putem, pa neće imati problema poput aviodestinacija. Naime, strah od ljetnih poremećaja u zračnom prometu raste, a Gatwick je po tome na samom vrhu. Osim u turizmu, Hrvatska se želi pozicionirati u svijetu obnovljive energije, puno je tu projekata, no što je s mrežom? Na drugu stranu, čak se i elektrificirana Norveška muči s odvikavanjem od nafte.
Kampovi sve popularniji
Hrvatski kampovi omiljena su destinacija europskih gostiju, a u koroni im je popularnost dodatno porasla. Gotovo četvrtina svih noćenja u domaćoj turističkoj sezoni ostvari se upravo u kampovima, što ne čudi jer je koncept kampiranja daleko odmakao od tradicionalnog parkinga s priključcima za vodu i struju. O kvaliteti smještaja jasno govore podaci Kamping udruženja Hrvatske, prema kojima imamo 833 kampa koji mogu primiti više od 255 tisuća gostiju, a već sada se 44 posto ukupnog broja kreveta nalazi u kampovima s četirima zvjezdicama.
Prema podacima Fine, neprikosnoven na prvom mjestu je nudistički kamp Valalta pokraj Rovinja koji je lani ostvario rast prihoda od 24 posto, na 43 milijuna eura, a solidno im je rasla i dobit, za 20 posto, na 7,4 milijuna eura. Broj zaposlenih im je rastao za 13 posto, na 400-tinjak ljudi, a prosječna plaća im je iznosila 1.100 eura.
Poremećaji u zračnom prometu
Zračni prijevoznici u Europi nastoje izbjeći ponavljanje kaosa iz prošlogodišnjeg ljeta, kada su štrajkovi i manjak osoblja bili tako dramatični da je, primjerice, londonska zračna luka Heathrow ograničila broj putnika i od prijevoznika tražila da ograniče broj prodanih karata.
Ovoga i idućeg mjeseca putnici ponovno zagušuju europske zračne luke, dok se broj putnika vraća na razinu prije pandemije ili je čak premašuje.Tvrtka koja se bavi pravima putnika AirHelp analizirala je podatke za lipanj o kašnjenjima letova duljim od 15 minuta ili otkazivanjima. Najgore je bio pogođen londonski Gatwick s 54 posto letova s poremećenim redom letenja, dok je najbolje kotirao aerodrom u Helsinkiju gdje je takvih letova bilo tek 18 posto.
EasyJet je za ovo ljeto otkazao 1700 letova iz matične luke Gatwick, navodeći poremećaje vezane za kontrolore leta. To će pogoditi 180 tisuća putnika koji će moći birati alternativne letove ili dobiti povrat novca.
Obnovljiva energija
Veliki broj potencijalnih investicija u obnovljive izvore energije o kojima se u posljednje vrijeme priča stvara dojam da bi Hrvatska u idućih desetak godina mogla postati snažan neto izvoznik čiste električne energije.
HEP kaže da u ovome trenutku u investicijskom portfelju ima 60 projekata obnovljivih izvora energije i baterijskih spremnika vrijednosti 1,6 milijardi eura, što bi udio obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju trebalo povećati za 50 posto. Ina, primjerice, radi na sunčanim elektranama i mjeri brzinu vjetra za eventualnu pučinsku elektranu u sjevernom Jadranu, a i operater naftnog transportnog sustava Janaf ima strategiju postati proizvođač energije iz obnovljivih izvora. Štoviše, vizija je u toj tvrtki da većinu prihoda u budućnosti ima od proizvodnje i prodaje električne energije, pa strategija iz prošle godine govori o investicijama između 230 i 400 milijuna eura u solarne elektrane, vjetroelektrane i geotermalnu energiju. Ne zaostaje u sličnim planovima ni ENNA grupa.
No je li sve to u dogledno vrijeme realno? Pitanje se ne odnosi na investicijski potencijal tvrtki, već prvenstveno na mogućnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava u prihvatu svih tih novih projekata, a da pritom ostane stabilan i učinkovit budući da dio pogona na obnovljive izvore, kao što su sunce i vjetar, ne proizvode energiju u kontinuitetu.
Odvikavanje od nafte
Na benzinskoj postaji Circle K izvan Kongsberga, u Norveškoj, broj punionica za električna vozila premašuje broj benzinskih pumpi. To je prizor koji se sve češće ponavlja diljem te nordijske zemlje, pružajući uvid u ono što bi vozače diljem svijeta moglo čekati u godinama koje dolaze. Kada je riječ o električnim vozilima, Norveška je zaista pionir. Značajno se brže odmakla od vozila s unutarnjim izgaranjem od svojih susjeda zahvaljujući velikodušnim poreznim olakšicama i poticajima, zbog čega je Teslin Model Y bio konkurentan cijenom benzinskoj Toyoti RAV4.
Većina zemalja ne može si priuštiti takav brzi napredak kao bogata Norveška – vlada te zemlje procjenjuje da ih razne potpore godišnje koštaju oko 1,8 milijardi dolara u izgubljenim prihodima. No Međunarodna agencija za energetiku navodi da cijeli svijet ide u istom smjeru, a da će vrhunac potražnje za naftom doći prije kraja desetljeća.
Nakon višegodišnjih subvencija, više od petine norveškog voznog parka sada je na struju. Kao rezultat toga, potrošnja benzina smanjena je za 37 posto od 2013. godine, prema podacima Eurostata. Mnoge druge zemlje također su zabilježile pad potrošnje ovog goriva kako su vozila postala učinkovitija, ali Norveška ih je nadmašila zbog svojih velikodušnih financijskih poticaja za električna vozila. Međutim, drugim vrstama prijevoza bilo je teže odreći se nafte.
Slijedi…
Aktualnu sliku o turističkoj sezoni u utorak će upotpuniti Državni zavod za statistiku (DZS) podacima o prometu u zračnim lukama te o kružnim putovanjima stranih brodova u Republici Hrvatskoj, a u srijedu i o prometu u morskim lukama, sve u 2023. godini. Zasad znamo da turistički sektor ide prema novim rekordima te da je u prvih šest mjeseci ove godine po broju turista i noćenja nadmašena 2019. DZS u utorak planira objaviti i Indeks cijena građevnog materijala pri proizvođačima u 2023.
