Čak se i elektrificirana Norveška muči s odvikavanjem od nafte

Na benzinskoj postaji Circle K izvan Kongsberga, u Norveškoj, broj punionica za električna vozila premašuje broj benzinskih pumpi. To je prizor koji se sve češće ponavlja diljem te nordijske zemlje, pružajući uvid u ono što bi vozače diljem svijeta moglo čekati u godinama koje dolaze.

Kada je riječ o električnim vozilima, Norveška je zaista pionir. Značajno se brže odmakla od vozila s unutarnjim izgaranjem od svojih susjeda zahvaljujući velikodušnim poreznim olakšicama i poticajima, zbog čega je Teslin Model Y bio konkurentan cijenom benzinskoj Toyoti RAV4.

Većina zemalja ne može si priuštiti takav brzi napredak kao bogata Norveška – vlada te zemlje procjenjuje da ih razne potpore godišnje koštaju oko 1,8 milijardi dolara u izgubljenim prihodima. No Međunarodna agencija za energetiku navodi da cijeli svijet ide u istom smjeru, a da će vrhunac potražnje za naftom doći prije kraja desetljeća.

"U Norveškoj je prodaja novih električnih vozila porasla s tri posto u 2012. godini na gotovo 80 posto u 2022. godini", rekla je Christina Bu, glavna tajnica Norveškog udruženja električnih vozila. "Mislim da ostatak svijeta mora učiti iz ovoga i shvatiti da je ta promjena neminovna."

Norveško iskustvo ukazuje na potencijalni pad globalne potražnje za gorivom. Međutim, isto tako ističe ograničenja električnih vozila kada je riječ o smanjenju ukupne potrošnje fosilnih goriva i postizanju neto nultih emisija.

Nakon višegodišnjih subvencija, više od petine norveškog voznog parka sada je na struju. Kao rezultat toga, potrošnja benzina smanjena je za 37 posto od 2013. godine, prema podacima Eurostata. Mnoge druge zemlje također su zabilježile pad potrošnje ovog goriva kako su vozila postala učinkovitija, ali Norveška ih je nadmašila zbog svojih velikodušnih financijskih poticaja za električna vozila.

Međutim, drugim vrstama prijevoza bilo je teže odreći se nafte.

Iako su električna vozila činila 23 posto ukupno prijeđenih kilometara u Norveškoj 2022. godine, dizelska vozila su i dalje bila odgovorna za 43 posto ukupno prijeđenih kilometara. Teže kamione, koji iz tehničkih razloga još uvijek nisu široko prihvaćeni u električnom obliku, većinom pokreće dizel, rekao je direktor Norveške cestovne federacije Øyvind Solberg Thorsen.

Potrošnja dizela u Norveškoj je samo 10 posto manja od vrhunca iz 2015. godine i još uvijek ne pokazuje stalan trend pada. Dapače, potražnja se od 2020. godine oporavila, prema podacima Norveškog statističkog zavoda. Slična situacija je i u zrakoplovstvu.

"Ako želite voziti kamion, ako želite upravljati strojem za rudarstvo, ako želite obaviti poslove u svjetskom gospodarstvu, tada vam je potreban dizel", rekao je Bjarne Schieldrop, glavni analitičar za komunalije u SEB-u.

Potrošnja nafte po stanovniku u Norveškoj pala je gotovo četvrtinu od 2002. godine, prema izračunima Bloomberga. Međutim, i dalje je veća od mnogih norveških susjeda, gdje je ukupna potražnja brže opadala čak i bez tako širokog prihvaćanja električnih vozila.

Potražnja za naftom u Norveškoj pokazala se otpornom djelomično zato što se njezino stanovništvo od 2008. godine povećava otprilike jedan posto godišnje, što je brži tempo od njezinih susjeda, rekao je Schieldrop. Također je riječ o bogatoj zemlji u kojoj potrošači imaju novca za trošenje na automobile i odmore, uz izuzetno razvijene sektore nafte, pomorstva i industrije koji koriste naftne proizvode.

Novi modeli električnih vozila u luci u Oslu | Bloomberg

"Okruženi smo različitim proizvodima i sustavima koji znače da su nam potrebni naftni derivati, i gdje ne postoji jednostavno zamjensko rješenje", rekao je norveški ministar nafte i energije Terje Aasland. "Tako da ćemo i dalje trebati naftu u industrijske svrhe, čak i ako smanjimo upotrebu fosilnih goriva u sektoru prijevoza."

I sam Aasland ilustrira tu dvojnost. On je "zadovoljni" vlasnik i Tesle i Audija e-tron, ali je u travnju norveškim tvrtkama rekao da "budu vrlo detaljne" u potrazi za novim rezervama nafte i plina.

Norveško iskustvo sugerira da električna vozila nisu čarobni lijek za emisije ugljika, ali da ipak mogu imati značajan utjecaj na potrošnju fosilnih goriva. Prema izvještaju Electric Vehicle Outlook Bloomberg NEF-a, vozila na baterije i gorive ćelije već su smanjila globalnu potražnju za naftom za 1,5 milijuna barela dnevno, što je otprilike 1,5 posto ukupne potrošnje. Izvještaj predviđa da će upotreba nafte u cestovnom prijevozu doseći vrhunac 2027. godine u scenariju neto nultih emisija.

"Ono što je tako dramatično kod električnih vozila jest činjenica da možete koristiti sve oblike energije za proizvodnju elektrona", rekao je Schieldrop iz SEB-a. "Nafta je prošla put od situacije u kojoj nije imala konkurenciju – osim plina – i bila je kraljica u prijevozu, do situacije u kojoj se odjednom suočava s konkurencijom nuklearne energije, ugljena, hidroelektrana, vjetra, sunčeve energije – zapravo svih alternativnih oblika energije."

Na Circle K benzinskoj postaji u Kongsbergu, otvorenoj u svibnju 2021. godine, mjesta za punjenje električnih vozila smještena su sprijeda, dok su benzinske i dizelske pumpe pomaknute na stražnju stranu.

"Ovo je dramatična promjena za poziciju nafte u cijelom energetskom sustavu", poručio je Schieldrop.