.webp){kind=icon}
Rezidenti bi trebali brže do povrata poreza iz drugih zemalja članica Europske unije (EU) što je odlična vijest, no nije dobra vijest da Hrvatska pada na globalnoj ljestvici konkurentnosti. Kupovna moć Hrvata također zaostaje za europskim prosjekom, a da svima ne cvjetaju ruže pokazuje i da je svaka deseta tvrtka u EU u financijskim poteškoćama.
Lakše do vlastitog novca
Europska komisija (EK) predložila je nove propise kako bi postupci pri povratu poreza po odbitku u Europskoj uniji (EU) bili učinkovitiji i sigurniji za ulagače, financijske posrednike poput banaka i porezne uprave država članica. Očekuje se da će novi zakon potaknuti prekogranična ulaganja unutar EU-a i prema EU-u, što će rezultirati jačim, konkurentnijim tržištem EU-a.
Izraz "porez po odbitku" odnosi se, primjerice, na situaciju u kojoj je ulagač rezident jedne države članice EU-a dužan platiti porez na kamate ili dividende zarađene u drugoj državi članici. U takvim slučajevima, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, mnoge države članice EU-a potpisale su ugovore o sprječavanju dvostrukog oporezivanja, kojima se izbjegava dvostruko oporezivanje istog pojedinca ili tvrtke. Problem je, međutim, u tome što su ti postupci povrata često dugotrajni i skupi, što dovodi do frustracije ulagača i obeshrabruje prekogranična ulaganja unutar EU-a, priopćio je EK.
Konkurentnost u padu
Na globalnoj ljestvici konkurentnosti, koju izrađuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) sa sjedištem u Lausannei, Hrvatska se ove godine nalazi na 50. mjestu u konkurenciji 64 zemlje, što je pad za četiri mjesta u odnosu na prethodnu godinu.
Ljestvica, koja je prvi put objavljena 1989. godine, obuhvaća primjenu 164 kriterija konkurentnosti uz korištenje različitih međunarodnih i lokalnih izvora ekonomskih informacija, a temelji se i na odgovorima iz poslovne zajednice, vladinih institucija i akademskih krugova na 92 pitanja. Ekonomski podaci čine dvije trećine, a anketni odgovori jednu trećinu u vrednovanju situacije u pojedinim zemljama.
Pandemija opterećuje bilance
Više od četvrtine tvrtki u Europi i na Bliskom istoku imaju slabu bilancu, nakon što su se zadužile tijekom pandemije koronavirusa, a sada se suočavaju s rastućim kamatnim stopama i visokom inflacijom, izvijestila je tvrtka Alvarez&Marsal.
Oko 28 posto tvrtki smatra se da se prošle godine nalazilo u toj kategoriji, dok je njih 8,4 posto imalo financijskih poteškoća, navodi konzultantska tvrtka u svom izvješću, pri čemu su Bliski istok, Španjolska i Njemačka istaknuti kao regije s najvećim udjelom tvrtki u financijskim poteškoćama.
Kupovna moć kaska
U prošloj godini paritet kupovne moći u Europskoj uniji (EU) varirao je između 67 i 138 posto europskog prosjeka, a glavni parametar stvarne osobne potrošnje uzimao je u obzir robu i usluge koje su konzumirala kućanstva neovisno jesu li izravno plaćena iz proračuna kućanstava, putem vlade ili neprofitnih organizacija.
Na toj ljestvici, po najnovijim podacima Eurostata, na vrhu je Luksemburg koji se nalazi na 38 posto iznad europskog prosjeka, a zatim slijede Njemačka s 19 posto i Austrija s 18 posto. Ukupno je u devet zemalja kupovna moć iznad europskog prosjeka. Hrvatska je na 25 posto ispod europskog prosjeka mjereno paritetom kupovne moći.
Slijedi…
Premda srijeda zasad nije bogata najavama, ipak neće zakazati statistika, pa Eurostat donosi podatke o zaposlenosti na određeno i neodređeno vrijeme u 2022. godini te o novoregistriranim vozilima u eurozoni. U Londonu se, pak, održava dvodnevna konferencija o obnovi Ukrajine.
