.webp){kind=icon}
Na globalnoj ljestvici konkurentnosti, koju izrađuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) sa sjedištem u Lausannei, Hrvatska se ove godine nalazi na 50. mjestu u konkurenciji 64 zemlje, što je pad za četiri mjesta u odnosu na prethodnu godinu.
Ljestvica, koja je prvi put objavljena1989. godine, obuhvaća primjenu 164 kriterija konkurentnosti uz korištenje različitih međunarodnih i lokalnih izvora ekonomskih informacija, a temelji se i na odgovorima iz poslovne zajednice, vladinih institucija i akademskih krugova na 92 pitanja. Ekonomski podaci čine dvije trećine, a anketni odgovori jednu trećinu u vrednovanju situacije u pojedinim zemljama.
Hrvatska je prošle godine bila napredovala za 13 mjesta.
Čitaj više
Adria regija je bila konkurentnija prije deset godina, promjene se ne naziru
Dobit tvrtki u europskim zemljama uglavnom je pojelo povećanje plaća i naknada.
20.02.2023
Hrvatski IT snažno raste, ali plaćama gubi konkurentnost s EU rivalima
Prosječna plaća je lani u IT-ju bila 9.564,67 kuna, 50 posto više od nacionalnog prosjeka, ali tek 40,9 posto prosjeka EU27.
06.12.2022
Velik skok Hrvatske na ljestvici konkurentnosti, još smo daleko od Slovenaca
Prema svjetskoj ljestvici konkurentnosti švicarskog Instituta za razvoj upravljanja, Hrvatska je došla na 46. mjesto među 63 obuhvaćene zemlje.
15.06.2022
Hrvatska ruši rekorde brojem stranih ulaganja
Strani ulagači u Hrvatskoj su najviše ulagali u tri područja: sektor transporta, IT industriju te proizvodnju.
14.06.2023
Prvo mjesto i ove godine zauzela je Danska, a druga je Irska koja je napredovala za čak devet mjesta. Švicarska je na trećem mjestu, a prošle je godine bila druga. Slovenija, jedina još uključena zemlja iz Adria regije, nalazi se na 42. mjestu i također je pala za četiri mjesta.
Hrvatska je ove godine najbolje ocijenjena u područjima konkurentnosti vanjske trgovine, socijalne zaštite te cijena.
Najuočljivije poboljšanje zabilježeno je u javnim financijama zbog suficita opće države i rasta kreditnog rejtinga, zatim u rastu izvoza usluga te u rastu udjela žena na menadžerskim pozicijama.
Vidljiv pad se dogodio zbog usporavanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u uvjetima visoke stope inflacije te u efikasnosti u upravljanju vodama.
Prema ocjenama ispitanika, najvažnije odlike hrvatskog gospodarstva su visoka kvalificiranost radne snage, dobro obrazovanje i kvalitetna infrastruktura, a na vrhu smo u konkurentnosti po turističkoj potrošnji i rastu zaposlenosti.
Na dnu smo pak, odnosno među tri najgore ocijenjene zemlje, po padu ukupnog broja stanovnika, odljevu visoko kvalificiranih radnika iz gospodarstva, financijskoj pismenosti te učestalosti pripravništva na tržištu rada.
U kategoriji opterećenosti porezima smo na niskom 61. mjestu, što pokazuje da su još uvijek porezi preveliki.
"Hrvatska ima visoko kvalificiranu radnu snagu i dobru infrastrukturu i to joj daje golem potencijal za povećanje konkurentnosti, ali su za jači iskorak nužne reforme sustava u cilju efikasnije uporabe javnog novca i resursa koje Hrvatska ima. Hrvatska udruga poslodavaca konstantno poziva na reforme koje bi olakšale poslovanje u Hrvatskoj, a time i ubrzale rast BDP-a, plaća zaposlenicima i standarda svakog građanina", komentirao je Ivan Mišetić koji je vršitelj dužnosti predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
