.webp){kind=icon}
U posljednjih pet godina prihodi u IT-u porasli su 57 posto, a lani su premašili 32 milijarde kuna. No, izazovi s radnom snagom ne posustaju, sve je veći izazov zadržati programere i developere, a to što plaće zaostaju u odnosu na Europu uopće ne doprinosi rješavanju problema, moglo se čuti u utorak na konferenciji Hrvatske gospodarske komore IT&HR: Izazovi i prilike.
Prema analizi koju je predstavio glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja, lani je u Hrvatskoj poslovalo 6.547 IT poduzeća s 39.689 zaposlenih. Koliko je sektor rastao pokazuju i podaci da se broj IT tvrtki u posljednjih pet godina povećao za 50,2 posto, a broj zaposlenih veći je za 45,4 posto. Izvoz IT sektora lani je dosegao 11,9 milijardi kuna, što znači da je u posljednjih pet godina porastao za čak 101,4 posto.
Šaravanja je istaknuo da je nakon usporavanja u 2020. godini, IT industrija lani dosegla prihode od 32,2 milijarde kuna prihoda te 4,56 milijardi kuna EBITDA-e. No, globalno gospodarstvo ponovno usporava.
Čitaj više
Kandidati sada selekcijskim postupkom biraju tvrtku, a ne obrnuto
Znanja kandidata mogu biti besprijekorna, ali ako se ne uklapaju u tim i radno okruženje, sve je uzalud.
06.10.2022
Monetarno discipliniranje daje plodove, gospodarstvo EU-a naglo usporava
Sezonski prilagođeni BDP EU-a i eurozone u trećem tromjesečju porastao za 0,2 posto.
15.11.2022
"Za IT industriju u SAD-u usporavanje već ima implikacije, mnoge tehnološke kompanije otpuštaju zaposlene ili, u najboljem slučaju, ne zapošljavaju više. Budući da mnoge poznate kompanije ne stvaraju pozitivan novčani tijek, što je bilo izvedivo u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa, sada u uvjetima viših kamatnih stopa bit će skuplje refinancirati dospjeli dug. Postavlja se pitanje koliko će takvih poduzeća dugoročno opstati. Kako je većina takvih industrija itekako naslonjena na IT industriju, bit će srednjoročnih posljedica i za IT industriju. Upitno je kakva će biti dinamika rasta plaća u IT industriji u SAD-u, a posljedično i u svijetu", komentirao je Šaravanja.
Što se tiče plaća, IT-jevci u Hrvatskoj u odnosu na državni prosjek dobro stoje. Prosječna plaća je lani u IT-ju bila 9.564,67 kuna, 50 posto više od nacionalnog prosjeka. Međutim, dolazak stranih poslodavaca i sve veća ponuda poslova na daljinu za međunarodne tvrtke pravi problem jer domaće tvrtke ne mogu pratiti plaće koje oni nude. Prema posljednjim podacima, prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u IT industriji bila je na razini 40,9 posto prosjeka EU27. Što se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na razini 68,5 posto prosjeka EU27, u Bugarskoj 47,2 posto, a u Mađarskoj 45,9 posto.
"Treba raditi na poboljšanju zakonske i financijske regulative koja bi ubrzala transformaciju IT tvrtki prema kreatorima proizvoda i rješenja s kojima se može nastupati na domaćem i inozemnim tržištima. Nova financijska regulativa svakako bi trebala uključivati i porezno rasterećenje plaća za takve tvrtke, poticati udruživanja tvrtki radi bržeg rasta i poticati zapošljavanja mladih, čime bi se podizala dugoročna održivost i konkurentnost hrvatske IT industrije", rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić.
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
HGK
Pogledaj galeriju
Osvrnuo se i na obrazovni sustav koji bi, smatra, trebao proizvoditi više STEM kadrova, ali i pojačati suradnju s informatičko-komunikacijskom industrijom kako bi na tržištu bilo više inovativnih proizvoda.
"U razdoblju inflacije posebno, a i inače važno je ulagati u inovacije, nove tehnologije i proizvodnju s dodanom vrijednosti, što znači i u ljudske kapacitete, jer važne promjene i napredak u društvu neće u konačnici ostvariti neki stroj nego čovjek", naglasio je potpredsjednik HGK Tomislav Radoš.
Postojeći kadrovi su, s druge strane, nakon pandemije drugačije posložili prioritete. Sve im je bitnija ravnoteža između privatnog i poslovnog života, a rad na daljinu je bio razlog za čak 40 posto otkaza, pokazala su istraživanja Gartnera koja je predstavio Ivan Maglić, direktor u tvrtki Calisto.
Ivan Maglić, direktor u tvrtki Calisto, Foto: HGK
"Čak 76 posto kandidata za posao u IT-ju već ima dvije ponude u džepu", rekao je Maglić.
Dodao je da fluktuaciju djelatnika u novim vremenima treba jednostavno prihvatiti, a kako bi se zadržali kadrovi nužno je radnu okolinu učiniti što je moguće više humanom jer upravo to zaposlenicima postaje na vrhu prioriteta pri odabiru radnog mjesta. Ta je postavka gotovo izjednačena s visinom primanja kada se promatra atraktivnost radnog mjesta.
U anketi koju je provela HGK, više od dvije trećine anketiranih stavlja visinu dohotka na prvo mjesto po važnosti za zadržavanje zaposlenika. Situacija je vrlo slična i po pitanju privlačenja kvalitetnih kadrova, gdje su ključne stavke visina plaće i ostale beneficije radnog mjesta. Zajedno te dvije stavke odabralo je više od četvrtine ispitanika.
Zadržavanje i zapošljavanje IT-jevaca
Predstavnici IT sektora su na panelu koji je uslijedio podijelili s publikom što oni prakticiraju kako bi izašli na kraj s problemom zapošljavanja.
Lorna Luketić Mažić, koja radi kao People Operations Business Partner u Infobipu, istaknula je da najbolje kadrove zapošljavaju temeljem preporuka te da se u vodnjanskom divu trude što više kadrova privući studenskim praksama. U Croatia osiguranju, rekao je Matej Sušanj, specijalist za razvoj ljudskih resursa u toj tvrtki, ispričao je da se već treća generacija polaznika upisala u program insuretecha koji su osmislili u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva te da je tvrtka raspisala i natječaj za program IT razvali koji zapošljava mlade kadrove na godinu dana. Na taj način sami stvaraju radnu snagu koja im je potrebna.
Iva Lopac Butorac, voditeljica Službe organizacijskog razvoja i upravljanja karijerom u Erste&Steiermärkische banci, istaknula je da u trenutku kada se privlače kadrovi zapravo počinje i njihovo zadržavanje. Iako im informacijske tehnologije nisu temeljni biznis, banke imaju puno posla za IT-jevce, nadodala je.
Livija Reljić, direktorica u Smart Group Recruitmentu Foto: HGK
Zanimljiva je bila i opaska Livije Reljić, direktorice u Smart Group Recruitmentu, koja je kazala kako je sve više stranih IT tvrtki koje dolaze u Hrvatsku i angažiraju ih kako bi im pronašli kadrove. Tu je osobito do izražaja došao onaj podatak da su prosječne plaće hrvatskih IT-jevaca na 40 posto europskih plaća. Primjerice, kada dođe poslodavac s američkog tržišta, čak i kada smanji plaće koje inače isplaćuje za 30 posto, one su i dalje puno više nego što ih hrvatski poslodavci mogu ponuditi, ispričala je.
Hrvatska se stoga mora otvoriti za stranu radnu snagu, nadovezao se Plamenko Barišić, predsjednik Uprave King ICT-ja.
Na konferenciji je bilo riječi i o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti te o prilikama koje to donosi IT-ju. No, govorilo se i o prekvalifikacijama te sve većoj potrebi za informatičkim znanjima u odjelima tvrtki koji nisu nužno IT. U tom je svjetlu Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, komentirao je da je ta tvrtka u IT-ju zapravo već desetljećima jer danas nema rješenja u elektroenergetici bez digitalizacije tih rješenja.
Prioritetna područja S3
Dio budućih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, kao i drugih oblika potpore koji će se pružati iz EU fondova, bit će povezani s definiranim prioritetnim područjima S3 na čijoj je novoj verziji, istaknuto je na konferencij, HGK i njezino udruženje za IT zajedno s drugim udruženjima i udrugama intenzivno radila. Za prijelaz IT industrije s usluga na proizvode te za sredstva za istraživanje i razvoj tih proizvoda, takva je revizija Strategije pametne specijalizacije (S3) bila nužna.
Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, najavila je da će danas do kraja dana S3 strategija biti u e-savjetovanju.
"Dodali smo vertikalnu os na temelju konzultacija s dionicima. Uz postojećih pet vertikala, dodali smo i područje digitalnih produkata kako bi se IT sektor odmaknuo od servisnog dijela prema razvoju inovativnih proizvoda" rekla je Mikuš Žigman.
Od poziva je najavila vaučere za digitalizaciju iz NPOO-a, inovacijski vaučer početkom sljedeće godine i fond rizičnog kapitala u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU posebno pogodan za financiranje novih tvrtki, a potom i IRI 3 koji svi željno iščekuju.
Tajana Barančić iz CISEx-a, Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, istaknula je da rad na novoj vertikali rezultat ujedinjene industrije, ali i pozvala da se jasno komunicira što natječaji znače za razvoj tvrtki i tko su prihvatljivi prijavitelji za pojedine natječaje kako bi se maksimalno iskoristio potencijal nove vertikale.
