U trećem kvartalu 2024. prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.349 eura, što je tri posto više u odnosu na prethodni kvartal i čak 16 posto više nego u istom razdoblju lani, prema podacima servisa MojaPlaća.
Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1.255 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka,
IT stručnjaci i dalje ostaju najplaćeniji radnici u Hrvatskoj. Naime, osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 97 posto više od prosječne (odnosno više od 2.650 eura), najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija (22 posto više od prosjeka, odnosno 1.646 eura) te tehnologije i razvoja (25 posto više od prosjeka, odnosno 1.693 eura).
Čitaj više
Poreznom reformom rast će plaće i rezat se troškovi rada, donosimo detalje
Smanjenje maksimalnih visina niže i više stope poreza na dohodak.
24.09.2024
Prosječna srpanjska plaća 1.315 eura, realno 13 posto veća no lani
Najviša prosječna neto plaća u srpnju isplaćena je u djelatnosti zračnog prometa u iznosu od 2.248 eura, a najniža u proizvodnji odjeće u iznosu od 856 eura.
19.09.2024
Na radnom mjestu smo produktivni manje od šest sati, a zanimljivo je što još radimo
Najviše vremena tijekom dana zaposlenicima odlazi na druženje s kolegama, u prosjeku 43 minute, zatim na pretraživanje na internetu, 29 minuta.
23.07.2024
Svjetska banka: Hrvatska zbog nejednakosti među spolovima gubi dio razvojnog potencijala
Analiza pokazuje da je Hrvatska među najslabije rangiranim zemljama Europske unije kada se promatra cjelokupna jednakost spolova.
03.07.2024
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici (-33 posto, točnije 952 eura), djelatnici u uslužnim djelatnostima (-29 posto, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-34 posto, preciznije 893 eura).
Gledano po zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću u trećem kvartalu imali su lead developeri, piloti te IT arhitekti. Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su frizeri, šivači te spremačice.
Najveći rast plaća imale su državne kompanije
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su tri posto više od prosjeka te iznose 1.383 eura.
Najveći rast plaća u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u tvrtkama u državnom vlasništvu, čak 14 posto. Međutim, plaće zaposlenih u državnim tvrtkama i dalje su ispod prosjeka te se njihova mjesečna primanja, u prosjeku, kreću oko 1.248 eura. Plaće u privatnim domaćim tvrtkama su sedam posto ispod prosjeka te iznose 1.251 euro, što je 10 posto više nego prošle godine.
Plaće najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško- slavonskoj (-19 posto), Vukovarsko-srijemskoj (-21 posto) te Virovitičko-podravskoj (-20 posto) županiji.
Najviša prosječna plaća i dalje je u Gradu Zagrebu (četri posto iznad prosjeka) te iznosi 1.397 eura.
U 2024. realan rast plaća 11,6 posto
U srpnju je prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila 1.315 eura, što je nominalno i realno na istoj razini kao u prethodnom mjesecu, objavio je u rujnu Državni zavod za statistiku (DZS).
Na godišnjoj razini srpanjska je plaća nominalno za 15,2 posto viša, a realno za 12,7 posto.
Najviša prosječna neto plaća u srpnju isplaćena je u djelatnosti zračnog prometa u iznosu od 2.248 eura, a najniža, kako je to već uobičajeno, u proizvodnji odjeće u iznosu od 856 eura. U bruto iznosima to je 3.290 eura, odnosno 1.111 eura.
U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci prosječna neto plaća bila je 1.299 eura, što je realno 11,6 posto više no u istom razdoblju lani.
Poreznom reformom rast će plaće
Vlada je predstavila dugo očekivanu poreznu reformu, kojom se ide i u porezno rasterećenje plaća. Povećavaju se osobni odbici, povećava se prag za primjenu više stope poreza na dohodak.
Osobni odbitak se povećava s 560 na 600 eura, što automatski za sobom povlači i povećanje odbitaka za uzdržavane članove. Također, prag plaćanja više stope poreza na dohodak raste s trenutnih 50.400 eura godišnje na 60 tisuća eura.
Uz to povećava se iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka (otpremnine, naknada za odvojeni život, nagrada za radne rezultate i sl.)