Zbog sve većeg obujma posla, porasta količine informacija i zahtjevnosti radnih zadataka, istraživanja su pokazala kako su zaposlenici na radnom mjestu produktivni svega četiri do pet sati. U istraživanju koje je proveo portal MojPosao nešto manje od polovice ispitanika (47 posto) priznalo je kako su na poslu najčešće produktivni manje od šest sati u danu, trećina je izjavila (37 posto) da im produktivnost traje šest do osam sati dnevno, a čak 16 posto ispitanika produktivno je i više od osam sati.
Najviše vremena tijekom dana zaposlenicima odlazi na druženje s kolegama, u prosjeku 43 minute, zatim na pretraživanje internetom, 29 minuta, te dopisivanje s prijateljima i obitelji, za što potroše 21 minutu. Pokazalo se da je polovica njih (51 posto) neproduktivna dva ili više sati u danu, dok je prosječno vrijeme "zabušavanja" dva i pol sata.
Druženje s kolegama, unatoč uvriježenom mišljenju, ne odvija se vani, u kafićima, barem ne u većini slučajeva. Tek svaki četvrti ispitanik s kolegama odlazi na kavu (24 posto).
Čitaj više
Radno vrijeme u srednjoj i istočnoj Europi iznad prosjeka EU-a
Postotak zaposlenih ljudi koji imaju drugi posao uglavnom je niži u regiji u usporedbi s prosjekom Europske unije, osim u Srbiji gdje je veći od sedam posto.
09.07.2024
Poboljšali su se moralni standardi i etička načela unutar tvrtki
Više od četvrtine ispitanika kaže da najveća interna prijetnja dolazi od zaposlenika koji ne razumiju pravila ponašanja.
11.06.2024
Svaki treći Hrvat krije od bračnog partnera kolika mu je plaća
Žene u nešto većoj mjeri znaju koliko im partner(ica) zarađuje nego što to znaju muškarci.
28.05.2024
Hrvati su sve manje zainteresirani za život u inozemstvu, no prevaguje veća plaća
Gotovo dvije trećine Hrvata nije voljno preseliti se u inozemstvo radi posla.
26.03.2024
Za razliku od njih, ostali ispitanici svoje mjesto za druženje pronalaze u zajedničkim prostorima tvrtke (62 posto) ili u samom uredu (50 posto), a tek ponekad (25 posto) druženje postane "produžena" pauza za obrok. Međutim, ispitanici ističu kako se razgovori za vrijeme takvih "pauza" najčešće svode na one poslovne.
Iako privatne poslove izvan ureda obavlja polovica ispitanika (51 posto), takve situacije su i rijetke, tek nekoliko puta mjesečno ili rjeđe. Najčešće uključuju neke neodgodive obaveze kao što su odlasci liječniku ili ishođenje osobnih dokumenata.
Dvije trećine ispitanika (63 posto) izjavljuje kako aktivnosti nevezane za posao ne utječu na njihovu produktivnost. Svaki četvrti ispitanik (26 posto) izjavio je kako takve aktivnosti povećavaju njihovu produktivnost, dok ih je 11 posto priznalo da im takve "smetnje" smanjuju produktivnost tijekom radnog dana.
Ispitanici ističu kako bi rast produktivnosti poslodavci mogli postići višim plaćama za radnike (69 posto) ili zanimljivijim radnim zadacima (45 posto).
Aktivnosti koje nisu vezane uz posao ispitanici prvenstveno koriste kao odmor od radnih zadataka (65 posto). Trećina ispitanika (34 posto) trati vrijeme na ostale aktivnosti jer smatraju da nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju, dok ih slično toliko (32 posto) smatra kako za privatne poslove nemaju vremena nakon radnog dana te ih moraju obaviti u radno vrijeme.
Svaki četvrti ispitanik (25 posto) na poslu jednostavno nema dovoljno posla, pa vrijeme krati drugim stvarima, a svaki peti (20 posto) izjavljuje kako su mu zadaci koje ima dosadni i nemotivirajući.