Hrvati su sve manje zainteresirani za život u inozemstvu, no prevaguje veća plaća

Iako se gotovo svakodnevno priča o iseljavanju onih koji su u potrazi za boljim poslom, izgleda da Hrvati ipak više nisu toliko spremni napustiti državu. Naime, gotovo dvije trećine Hrvata (64 posto) ipak se nije voljno preseliti u inozemstvo, a oni koji to naprave, sele se radi veće plaće, pokazalo je novo istraživanje o spremnosti na preseljenje radi posla koje je provela Alma Career grupa na više od 82 tisuće sudionika, od kojih je 11,8 tisuća bilo iz Hrvatske.

Pokazalo se da o preseljenju ozbiljno razmišlja svaki peti građanin (21 posto), dok ih je 15 posto neodlučnih. Zanimljivo da je spremnost na preseljenje u zemljama regije nešto veća (23  posto) u odnosu na Hrvatsku.

U istraživanju su sudjelovale i Bosna i Hercegovina, Češka, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Sjeverna Makedonija, Poljska, Slovačka, Slovenija te Srbija i Bugarska. Gledajući te zemlje, ispitanici u Sjevernoj Makedoniji (28 posto), Estoniji (27 posto) i Bosni i Hercegovini (26 posto) skloniji su preseljenju nego ispitanici u Finskoj (20 posto), Sloveniji (16 posto) i Poljskoj (17 posto), a samo vrlo mali broj ispitanika u Litvi (12 posto) i Bugarskoj (11 posto) otvoren je za preseljenje u inozemstvo u potrazi za poslom, navodi MojPosao.

U potrazi za većim primanjima

Očekivano je najviše Hrvata na selidbu spremno radi bolje plaće (64 posto), iako je to najuvjerljiviji razlog za razmatranje zapošljavanja u inozemstvu i srednjoj Europi, na Balkanu te u Finskoj, a takvo mišljenje dijeli između 59 i 61 posto ispitanika.

Radi viših primanja, boljeg životnog standarda i bolje uređene zemlje, Hrvati bi, očekivano, najradije preselili u Austriju, Njemačku te Švicarsku.

S puno manjim postotkom, na drugom i trećem mjestu među razlozima za selidbu su mogućnost razvoja karijere (29 posto) te mogućnost osoba da sa sobom povedu članove obitelji (22 posto). Stjecanje novih znanja i vještina na selidbu potaknulo bi 15 posto ispitanika, a svaki deseti ispitanik (10 posto) odselio bi se zbog loše političke i ekonomske situacije. 

S druge strane, svi ispitanici kao najveći problem kod preseljenja vide dugotrajno odvajanje od prijatelja i obitelji. To je problem za 35 posto Hrvata, dok čak 60 posto ispitanika iz srednje Europe taj problem smatra značajnom preprekom. Ispitanike muči i tjeskoba zbog novog okruženja i briga oko komunikacije na stranom jeziku (16 posto ukupno i 14 posto ispitanika iz Hrvatske), a boje se i da će biti stranac na poslu.

Hrvati u inozemstvu žele raditi u struci 

Zanimljivo je i da su općenito na preseljenje spremniji ispitanici viših platnih razreda. Svaki četvrti ispitanik koji trenutno ima plaću u gornjih 10 posto spreman je na preseljenje, dok je među onima s najnižih 10 posto primanja 18 posto. Oni s višim plaćama također su spremniji na kraća preseljenja, dok oni s nižim primanjima izgleda ipak traže dugoročnu priliku za bolji život. Od onih koji su spremni na preseljenje, više od polovice ispitanika (59 posto) spremno je preseliti se na dulji rok. Svaki četvrti ispitanik spreman je na preseljenje samo ako se radi o određenom periodu, dok se njih 15 posto spremno preseliti samo ako se radi o periodu od nekoliko tjedana.

Također, Hrvati u inozemstvu više ne žele raditi bilo što. Njih 68 posto istaknulo je da je voljno raditi posao u struci, u čemu dijele mišljenje s većinom (65 posto) ispitanika iz ostalih zemalja. Nasuprot njih ispitanici iz regije su u nešto većoj mjeri spremni pristati na bilo kakav posao (39 posto).

Alma Career grupa

Naizgled je manje bitna pozicija s obzirom na to da bi gotovo polovica ispitanika (47 posto) u inozemstvu pristala raditi na poziciji ispod trenutne. Pri tome su ispitanici s osnovnim i srednjim obrazovanjem skloniji pristati na niže rangiranu poziciju od one koju trenutno imaju (53 posto), dok ispitanici s postdiplomskim kvalifikacijama pokazuju manju vjerojatnost preseljenja radi niže rangiranih pozicija (43 posto).

No, iako brojke ukazuju da Hrvati ne jure u inozemstvo, nije vrijeme da slavlje. Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao, istaknuo je da je svaki stanovnik koji napusti Hrvatsku iznimno važan jer državu napuštaju mladi poduzetni ljudi s cijelim obiteljima, a stanovništvo postaje sve starije.

"Iako radnu snagu pokušavamo nadomjestiti s radnicima iz susjednih zemalja iz kojih svake godine primimo oko 100 tisuća radnika, mogli bismo reći kako smo i taj bazen iscrpili. Uz to, oni su sve spremniji otići i dalje od nas. Moramo biti sretni da možemo uvesti radnike iz Azije i Afrike, ali oni su većinom slabije educirani. Ovo istraživanje pokazalo nam je kako i dalje postoji opasnost da će u budućnosti Hrvatsku na godišnjoj razini napustiti i do 30 tisuća stanovnika. No, najveći rizik je u grupi koju najteže možemo nadoknaditi, koje iz zemlje odlaze s cijelim obiteljima na duži period ili trajno", zaključio je Žonja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar