Vlada je predstavila dugo očekivanu poreznu reformu, kojom se ide i u porezno rasterećenje plaća. Povećavaju se osobni odbici, povećava se prag za primjenu više stope poreza na dohodak - donosimo ključne detalje.
Osobni odbitak se povećava s 560 na 600 eura, što automatski za sobom povlači i povećanje odbitaka za uzdržavane članove. Također, prag plaćanja više stope poreza na dohodak raste s trenutnih 50.400 eura godišnje na 60 tisuća eura.
Uz to povećava se iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka (otpremnine, naknada za odvojeni život, nagrada za radne rezultate i sl.)
Čitaj više
HUP pozdravio poreznu reformu - 'to je korak u pravom smjeru'
'Predloženim poreznim izmjenama kratkoročni najam će konačno biti pravednije porezno tretiran'.
23.09.2024
Primorac predstavio poreznu reformu, iznajmljivačima se neće svidjeti, mogla bi dijaspori
Porez se uvodi 1. siječnja 2025. godine, a utvrđivat će se prema stanju 31. ožujka.
23.09.2024
Vlada je složna oko poreza na nekretnine koji bi trebao riješiti pitanje visokih cijena
Vlada uvođenjem poreza na nekretnine želi utjecati na smanjenje cijena stambenih kvadrata i cijena najma.
10.09.2024
Nol: Hrvatskoj treba jedinstven porez na dohodak od 10 posto, dugoročno i PDV od 20 posto
Porezni stručnjak Vladimir Nol ističe kako porezna reforma 2024. neće imati osjetniji ekonomski učinak.
07.12.2023
Smanjit će se i maksimalna stopa poreza na dohodak koji može odrediti općina i grad, od 0.6 postotnih bodova do 3 postotna boda manje nego sada, zavisno o kakvoj se jedinici lokalne samouprave radi.
U segmentu poreza na dohodak, predloženo je smanjenje maksimalnih visina niže i više stope s ciljem daljnjeg rasterećenja dohotka. Tako, općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto.
Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.
Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak, s 50.400 na 60.000 eura, čime će se povećati broj poreznih obveznika obuhvaćenih samo nižom stopom poreza na dohodak.
Naime, Grad Zagreb trenutno nižu stopu poreza na dohodak može utvrđivati u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. Općine, pak, nižu stopu mogu odrediti u rasponu od 15 do 22 posto, a višu od 25 do 33 posto. Za gradove do 30 tisuća stanovnika, raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu te 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika raspon je od 15 do 23 odnosno od 25 do 34,5 posto.
Jedinice su odluke o visini poreznih stopa dužne donijeti i objaviti u Narodnim novinama do 28. veljače iduće godine, no neovisno od toga, odluka vrijedi za cijelu godinu.
Primorac je iznio procjenu da rasterećenja u sustavu poreza na dohodak kroz navedene mjere iznose oko 200 milijuna eura.
Povratnicima oslobođenje plaćanja poreza na dohodak
Svi koji se nakon minimalno dvije godine života u inozemstvu vrate u Hrvatsku bit će pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Također, ove porezne olakšice se odnose i na državljane koji su potomci hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država.
"Kada je riječ o poticanju povratka hrvatskih državljana, cilj čega je doskočiti nedostatku radne snage, oni koji su u inozemstvu minimalno neprekidno boravili dvije godine, u slučaju povratka pet godina će biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak", najavio je Primorac.
Zdravstveno osiguranje mladih
Nadalje, sa željom ujednačavanja visine doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve sudionike na tržištu rada, poslodavcima se ukida oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika, pri čemu je ministar napomenuo da to oslobođenje od plaćanja doprinosa ne utječe na plaću zaposlenika, a predstavlja svojevrsnu subvenciju poslodavcima.
Naime, trenutno poslodavci koriste oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za stalno zaposlene koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina života.
To pravo od 1. siječnja neće vrijediti za nove zaposlenike, no neće se dirati stečena prava, tako da ako je netko prije primjerice dvije godine zaposlio nekog mlađeg od 30 godina, još će tri godine moći koristiti to pravo.
Primorac je istaknuo i da su propušteni prihodi zbog oslobođenja plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje samo lani iznosili 385 milijuna eura.
No, napomenuo je da ostaje oslobođenje od obaveze doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na plaću radnika koji se prvi put zapošljava, do jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa. Dodao je i da ostaje na snazi umanjenje godišnjeg poreza na dohodak, za mlade do 25 godina za 100 posto, a od 26 do 30 godine za 50 posto.