Detalji porezne reforme – doznali smo koliko će rasti plaće

Detalje novog kruga porezne reforme, koja će stupiti na snagu prvim danom iduće godine, nakon par sati zakašnjenja formalno je predstavljao ministar financija Marko Primorac, ali u praksi je glavnu riječ držao premijer Andrej Plenković.

Uvodno se obratio premijer i odmah naglasio kako je prihod lokalnih jedinica u njegovu mandatu, od 2017. narastao za milijardu eura. Kao glavne ciljeve reforme naveo je podizanje standarda građana kroz rast plaća, prvenstveno onih s najnižim primanjima, dok je drugi moment bio očuvanje gospodarskog rasta, a treće osnaživanje autonomije općina i gradova.

Pohvalio se gospodarskim rezultatima u posljednjih par godina i opet naglasio da su prihodi lokalnih jedinica rasli s 10 milijardi kuna na početku njegova mandata na više od 17 milijardi danas.

Porez na dohodak i prirez

Ministar Primorac je rastumačio izmjene osnovice osnovnog odbitka. "Povećavaju se iznosi osobnog odbitka s 531 na 560 eura, zaokružuju se svi iznosi na korist poreznih obveznika, a isto tako podižemo prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 eura na 50.400", kazao je Primorac, dodavši kako se povećava fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave i omogućuje im se da samostalno propišu iznos poreza na dohodak.

Tablicu prikazuje koliko bi trebale rasti plaće s obzirom na izmjene poreza na dohodak i povećanje iznosa osobnih odbitaka | Vlada RH

"Oni će biti fleksibilni, imat će nižu i višu razinu za svaku od stopa", kazao je Primorac, a odmah se pojašnjenjem nadovezao Plenković rekavši kako se prirez računa na porez na dohodak koji ima dvije stope: 20 i 30 posto.

"Najveći krug ljudi je u režimu stope poreza na dohodak od 20 posto. U novom prijedlogu omogućujemo: jedinica lokalne samouprave koja danas ima 10 posto prireza na porez na dohodak od 20, može imati maksimalnu stopu od 22 posto. Imaju jednostavnije administriranje, jedan porez, a ne dva, i na taj način mogu zadržati osnovu za istu vrstu prihoda koji imaju. Ako čelnici jedinica lokalne samouprave procijene da recimo imaju toliko prihoda pa da to ne mora više biti kako je bilo do sada, onda oni svojim odlukama mogu odlučiti da ono što je nekada bilo 22 sada bude 21 ili 20 i tako omogućiti da ljudima naraste plaća. To je smisao. Ništa im se ne oduzima", elaborirao je Plenković.

Primorac je istaknuo kako im je cilj bio dizati najniže plaće pa potvrdio da će novi krug reforme državni proračun na godišnjoj razini stajati oko 400 milijuna eura.

"Ono što je poznato, a odnosi se na povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i rashode u mirovinskom sustavu s obzirom na najavljene izdatke, to će biti rashod na godišnjoj razini od oko 400 milijuna eura."

Smanjenje osnovice za mirovinsko

"Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje", rekao je ministar financija.

Vlada RH

 

Među ostalim zanimljivim poreznim izmjenama je i uvođenje mogućnosti ostavljanja napojnica u kartičnom plaćanju, s tim da se iznos neoporezive napojnice određuje na 3.360 eura, dok će se iznad neoporezivog dijela oporezivati kao konačan drugi dohodak po stopi od 20 posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar