Hrvatska se, prema analizi Svjetske banke, ne može pohvaliti nekim velikim napretkom u smanjivanju nejednakosti među spolovima što bitno ograničava mogućnost ostvarivanja punog razvojnog potencijala.
Analiza pokazuje da je Hrvatska među najslabije rangiranim zemljama Europske unije kada se promatra cjelokupna jednakost spolova.
"Potrebno je dodatno raditi kako bi se u potpunosti riješili dublji sustavni problemi u pogledu nejednakosti između spolova zbog kojih se prolongiraju značajne razlike među spolovima u šest područja, a to su rad, novac, znanje, vrijeme, ovlasti i zdravlje", navodi Svjetska banka.
Čitaj više
Ana Ahalkaci dolazi na čelo Svjetske banke za Europsku uniju
Vodit će dijalog Banke s državama članicama EU-a koje su njezini klijenti te institucijama EU-a.
03.07.2024
Svjetska banka: U Hrvatskoj očekivani rast malo iznad svjetskog prosjeka
Nakon ovogodišnjih tri posto Svjetska banka predviđa da će u iduće dvije hrvatski gospodarski rast blago usporiti na 2,8 i 2,7 posto.
12.06.2024
Optimizam i iz Svjetske banke, hrvatsko gospodarstvo u uzletu
To je ponajviše posljedica brzorastućeg sektora turizma i snažnog priljeva sredstava iz EU-a.
11.04.2024
Svjetska banka ulaže 110 milijuna eura u digitalizaciju hrvatske zemljišne administracije
Projekt cilja na integraciju zemljišnih i pravosudnih servisa za efikasniji javni sektor.
14.03.2024
Napominje se da je određeni napredak postignut, posebice u smislu znatnog ljudskog kapitala koji su žene u Hrvatskoj izgradile tijekom vremena, no to nije u potpunosti dovelo do pozitivnih ishoda na tržištu rada, odnosno prilika za stvaranje dohotka ili ovlasti za donošenje odluka.
Primjerice, djevojčice u Hrvatskoj su bolje od dječaka u obrazovanju, no to se u potpunosti ne prenosi na njihove karijere.
"Unatoč velikim akademskim postignućima, žene se i dalje suočavaju s kontinuiranim razlikama između spolova u stopama zaposlenosti, osobito kad je riječ o ženama reproduktivne dobi. Zarađuju manje od muškaraca pri čemu se čini da se razlika u plaćama s vremenom povećava. Žene u Hrvatskoj troše gotovo 20 sati više od muškaraca na neplaćeni rad po čemu se Hrvatska jasno ističe među državama članicama Europske unije. Iako su žene ostvarile određeni napredak u političkoj zastupljenosti, i dalje su slabo prisutne na visokorangiranim funkcijama u ekonomiji", pojašnjava Svjetska banka.
Viša ekonomistica Svjetske banke za siromaštvo i jednakost Nga Thị Việt Nguyễn, koja je glavna autorica izvješća, poručuje da prave politike mogu znatno unaprijediti jednakost između spolova u Hrvatskoj, što bi dovelo do snažnijeg i uključivijeg gospodarskog rasta i višestrukih koristi za društvo.
"Žene čine polovinu hrvatskog stanovništva, ali zbog sadašnjeg manjka ekonomskih prilika i fleksibilnih radnih uvjeta, kao i zbog društvenih normi i stereotipa, ne mogu ostvariti svoju puni ekonomski, politički i društveni potencijal", rekla je dužnosnica Svjetske banke.
U analizi se navodi pet preporuka za promicanje jednakosti spolova u javnim politikama.
Proširenjem cjenovno prihvatljivih i visokokvalitetnih usluga skrbi za djecu i starije ženama bi se smanjio teret skrbi i mogle bi biti aktivnije na tržištu rada.
Fleksibilniji radni uvjeti, kao što je rad na nepuno radno vrijeme, ili poboljšane politike oko roditeljskog dopusta pomogli bi smanjiti prekide u karijerama žena.
Nadalje, ciljanim kampanjama informiranja javnosti usmjerenim na rodne stereotipe promicala bi se vrijednost različitosti i uključivosti u svim društvenim segmentima.
Svjetska banka navodi da bi se provođenjem propisa o jednakoj plaći i poticanjem tvrtki na unaprjeđenje žena na upravljačke funkcije pomoglo njihovo napredovanje u karijeri.
Konačno, jačanjem pravnog okvira poboljšali bi se mehanizmi zaštite od diskriminacije, uznemiravanja i svih oblika rodno uvjetovanog nasilja.