Hrvatska je ostvarila dobar rezultat na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti gospodarstava 63 zemlje koju objavljuje Institut za razvoj upravljanja (IMD) sa sjedištem u Švicarskoj, skočivši za 13 mjesta na 46. mjesto.
Danska je došla na prvo mjesto po prvi puta u 34 godine otkako se ljestvica objavljuje. Prošle je godine bila na trećem mjestu.
"Danska je digitalno najnaprednija zemlja na svijetu i sada zauzima prvo mjesto zahvaljujući dobrim politikama, prednostima koje ima kao europska država, jasnom fokusu na održivost i poticaju svojega agilnog poslovnog sektora", rekao je profesor Arturo Bris, ravnatelj IMD-ova Svjetskog centra za konkurentnost (WCC).
Među ključnim kriterijima u izboru bili su gospodarske performanse, učinkovitost vlade, učinkovitost poslovnog sektora te infrastruktura, a svaki od tih kriterija još se dijeli na niz sastavnih kriterija.
Švicarska, koja je prošle godine bila prva, pala je na drugo mjesto, a na trećem je sada Singapur koji je prošle godine bio peti.
Hrvatska je doživjela najveći pomak na ljestvici, i to pozitivan, dok je u tom smislu drugi Novi Zeland koji se pomaknuo za 11 mjesta, ali naniže, i sada je na 31. mjestu.
Hrvatska je napredovala po svim faktorima konkurentnosti te iz WCC-a navode kako bi to moglo biti povezano s poboljšanjem poslovnog raspoloženja zbog skorog pristupanja Hrvatske eurozoni. Hrvatska bi trebala usvojiti euro od 1. siječnja 2023.
"Nakon dvije pandemijske godine i dva razorna potresa, ovakav rast veseli i pokazuje iznimnu otpornost hrvatskog gospodarstva. Očekivane prednosti ulaska u eurozonu, Schengenski prostor, ali i proces pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), doprinijele su pozitivnim promjenama u hrvatskom gospodarstvu koje je zabilježila svjetska ljestvica konkurentnosti", istaknuo je, kako navode iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), vršitelj dužnosti predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivan Mišetić.
IMD
Od ostalih zemalja u Adria regiji jedino je u konkurenciji bila Slovenija koja je plasman poboljšala za dva mjesta i sada je na 38. mjestu.
Napori za ograničenje utjecaja tvrtki na okoliš mogli bi biti osujećeni zbog sve većih inflatornih pritisaka i geopolitičkih sukoba, navodi se u podacima IMD-ove svjetske ljestvice konkurentnosti za ovu godinu.
Ističe se kako inflatorni pritisci imaju veći utjecaj na poduzeća, a time i na konkurentnost nacionalnih gospodarstava, od zabrinutosti oko emisija stakleničkih plinova ili socio-ekonomskih razlika.
Sami menadžeri sada smatraju kako inflatorni pritisci, geopolitički sukobi i uska grla u lancu opskrbe utječu na njihovo poslovanje više od propisa o emisijama stakleničkih plinova i društveno-ekonomskih nejednakosti. Mogućnost nastavka pandemije COVID-19 na četvrtom je mjestu tema koje izazivaju zabrinutost.
.webp){kind=icon}
