.webp){kind=icon}
Deset godina članstva u Europskoj uniji učinilo je hrvatsku ekonomiju konkurentnijom i približilo standard naših građana onome razvijenih zemalja članica, a sve benefite ulaska u eurozonu i Schengen tek ćemo osjetiti u idućim godinama kroz bolji priljev stranih investicija. To su glavne poruke konferencije Bloomberg Adrije Merge, Invest, Develop – 10. godina članstva Hrvatske u EU-u koja se održala u utorak Zagrebu.A u toj istoj eurozoni ubrzava godišnji pad maloprodaje u eurozoni, u travnju je ona 2,6 posto niža.
Udvostručena prognoza rasta BDP-a
Već godinama nam BDP raste po stopama koje su iznad prosjeka Unije, a taj trend će se, prema predviđanjima guvernera Borisa Vujčića, nastaviti. HNB je revidirao projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2023. godinu s početnih 1,5 na znatno optimističnih 2,9 posto
"Otporniji smo na krize i konkurentniji, zbog toga ćemo i rasti više od očekivanja“, rekao je Vujčić na Bloomberg Adrijinoj konferenciji.
Nema kutka zemlje u kojem se ne gradi nešto sufinancirano europskim novcem i građani to sve jasnije vide. No, kako se razvijamo, tako će nam ubuduće na raspolaganju biti manje sredstava iz EU fondova, stoga ovo vrijeme trebamo iskoristiti za pametno jačanje domaćeg gospodarstva, poručio je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić.
Veću otpornost na krize apostrofirala je i predsjednica uprave Podravke Martina Dalić koja je od samih početaka sudjelovala u pristupnim pregovorima. Istaknula je kako smo pristupanjem ekonomskim, financijskim i monetarnim integracijama stekli ekonomsko 'naoružanje' za borbu protiv kriza i upozorila kako se nitko u Bruxellesu izravno ne brine za interese našeg gospodarstva, već to moramo odraditi sami.
Spajanja i preuzimanja
Aktivnosti spajanja i preuzimanja (M&A) u Hrvatskoj su nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju pale sa 7,8 milijardi eura, na 5,9 milijardi eura. Prosječna veličina M&A ugovora posljednjih deset godina je 25 milijuna eura. U deset godina prije članstva u EU, ti su ugovori u prosjeku iznosili 58 milijuna eura, objasnio je Andrej Knez, glavni analitičar Bloomberg Adria analitičkog tima na Bloomberg Adrijinoj konferenciji.
Naglasio je kako to ne znači da je Hrvatska neuspješnija nakon ulaska u EU, već su se 2000. godina preuzimali veliki konglomerati i to je teklo mnogo jednostavnije.
Što se tiče stranih investicija, Hrvatska je na razini zemalja srednje i istočne Europe i bilježi pad u odnosu na 2000. godine kada su se zemlje tog dijela Europe tek počele otvarati stranim ulaganjima i efekt tih ulaganja bio je veći. No, možemo biti zadovoljni jer je struktura tih investicija takva da je veći udio vlasničkih stranih ulaganja, a ne dužničkih ulaganja, smatra Knez.
Hub za inovacije
Na panel raspravi o spajanjima i pripajanja u bankarskom sektoru, čelni ljudi velikih domaćih banaka su poručili kako se Hrvatska pozicionira kao poseban hub za financijske inovacije. Dotaknuli su se i teme fintecha poručivši da tu više nema rivalstva, već se traže mogućnosti suradnje.
Ideju da se Hrvatska pozicionira kao poseban hub iznio je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank. Objasnio je kako unutar Erste grupe imaju potporu za to da hrvatska podružnica postane hub s obzirom na to da je iznjedrila platformu George koja je vrlo dobro prihvaćena u Europi gdje je upotrebljava više od devet milijuna korisnika. Također, takvu sudbinu priželjkuju i za aplikaciju KeksPay koja je polučila veliki uspjeh.
Na panelu se moglo čuti kako se iščekuje ponedjeljak kada bi se trebala zaključiti situacija s Credit Suisseom, što bi, nadaju se bankari, trebalo donijeti stabilnost bankarskom sustavu. Prisjetili su se i kako je slična problematična situacija zabilježena i u Hrvatskoj sa Sberbankom.
EU maloprodaja
Sezonski prilagođena trgovina na malo u travnju je u odnosu na ožujak ostala nepromijenjena u eurozoni, a porasla za 0,1 posto u cijeloj Europskoj uniji. U travnju 2023. u usporedbi s travnjem 2022. kalendarski prilagođeni indeks maloprodaje u europodručju smanjio se za 2,6 posto, a u EU za 2,9 posto. U ožujku 2023. obujam trgovine na malo smanjen je za 0,4 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU.
U europodručju u travnju 2023., u usporedbi s ožujkom 2023., obujam trgovine na malo neprehrambenim proizvodima porastao je za 0,5 posto, a smanjen je za 0,5 posto za hranu, piće i duhan te za 2,3 posto za motorna goriva.
Među državama članicama najveći mjesečni porast ukupnog obujma trgovine na malo zabilježen je u Hrvatskoj (+3,4 posto), Luksemburgu (+3,3 posto) i Švedskoj (+3,1 posto). Najveći pad zabilježen je u Slovačkoj (-5,8 posto), Rumunjskoj (-3,7 posto) i Sloveniji (-2,4 posto).
Slijedi...
Danas se iščekuje Eurostatov izvještaj o proizvođačkim cijenama industrije za travanj, a u četvrtak, kada će se u Hrvatskoj slaviti Tijelovo, slijedi i objava Eurostata o rastu bruto domaćeg proizvoda te o zaposlenosti u prvom kvartalu ove godine.
