.webp){kind=icon}
EU sredstva trebaju biti samo alat da se hrvatska ekonomija "nabilda" i dovede u poziciju da sama može generirati budući rast, poručio je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić na konferenciji Bloomberg Adrije Merge, Invest, Develop – 10. godina članstva Hrvatske u EU-u.
"Inovacije, istraživanje i razvoj su sektori u kojima trebamo pojačati ulaganja ako želimo biti konkurentniji", smatra Erlić. "Optimist sam jer kad gledamo zbrojena EU sredstva koja su nam dostupna – imamo priliku generacije da ostvarimo desetljeće visokog rasta. Nikad više nećemo imati toliko dostupnih sredstava u odnosu na BDP kao sada. To je prilika za sve koji su uključeni, a to su tisuće korisnika, da napravimo jedan dodatan iskorak za Hrvatsku", rekao je ministar, dodavši kako smo uspješan primjer konvergencije.
Drži da su konkretne brojke najbolji argument protiv kritičara koji su nezadovoljni dinamikom povlačenja EU sredstava.
Čitaj više
Hrvatska može postati financijsko središte, i to posebno za inovacije
Hrvatska se može pozicionirati kao financijsko središte za različite vrste poslovanja.
06.06.2023
Domaći poduzetnici imaju bolje uvjete zaduživanja od njemačkih
"Trenutno imamo nižu kamatnu stopu od prosjeka eurozone“, kazao je guverner Vujčić.
06.06.2023
HNB gotovo udvostručio prognozu rasta BDP-a, na 2,9 posto
HNB je revidirao projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda za 2023. godinu s početnih 1,5 posto
06.06.2023
Vujčić: Rizici od inflacije i dalje pretežito usmjereni prema rastu
Nejasno je hoće li niz povećanja završiti na sljedećem sastanku ECB-a, ili će se nastaviti na sljedećem, u rujnu
05.06.2023
Slično rezonira i po pitanju Rimca – brojke su na njegovoj strani, smatra ministar. "Moramo podupirati inovativne tvrtke i ulaganja koje nas čine konkurenciji s Kinom i SAD-om. On se sam svojim uspjesima izborio za poziciju da dobije sva ta sredstva", izjavio je.
Šime Erlić - Izvor: Vladimir Feltrin/Bloomberg Adria
Osvrnuo se na istrage OLAF-a i njihov utjecaj na apsorpciju EU fondova. "OLAF radi svoj posao, cijeli sustav kontrole je dizajniran da osigura transparentno korištenje EU fondova. Mi tu nismo niti bolji niti gori od prosjeka EU-a, što se tiče istraga. Na 15.000 projekata, određenih nepravilnosti mora biti. Važno je da sustav na njih reagira i treba i dalje inzistirati na toj kontroli", ističe Erlić.
Ne smatra da smo previše ovisni o EU sredstvima za investicije. Naglašava kako ćemo, što više napredujemo i približavamo se prosjeku EU-a, imati sve manje dostupnih bespovratnih sredstava pa će se gospodarstvo morati u većoj mjeri okrenuti klasičnim izvorima financiranja.
"Vidim povećanje uloge banaka u budućnosti, naš cilj je da naviknemo javne i privatne subjekte na pristup koji će im omogućiti zdravo razvijanje, ne želimo učiti naše subjekte na 'besplatan novac'", poručuje Erlić, a na pitanje je li taj novac uistinu besplatan, odgovara kako zna da nije i da bi volio da Hrvatska u budućnosti bude veći kontributor, naročito u smislu razvoja regije, jer bi to značilo da smo ekonomski ojačali.
Iako je Pelješki most najveći projekt o kojem svi pričaju, Erlić ističe da su prvu financijsku perspektivu izvukli manji projekti kojih je na desetke tisuća. "Oni su promijenili kako neki gradovi izgledaju, poput Šibenika. Slijede nam velika ulaganja u željeznice, to su iznimno veliki projekti, teški po 400 milijuna eura", zaključio je.
