Domaći poduzetnici imaju bolje uvjete zaduživanja od njemačkih

"Posljednjih 20 godina su me poduzetnici pitali – kad ćemo se moći zaduživati po cijeni Francuske i Njemačke? Evo, došlo je to vrijeme", poručio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na otvaranju konferencije Bloomberg Adrije Merge, Invest, Develop – 10. godina članstva Hrvatske u EU-u koja se održava u Zagrebu.

Istaknuo je kako benefiti uvođenja eura nisu počeli njegovim uvođenjem, već se osjećaju već tri godine. "Premija rizika zemlje nam je niža nego u zemljama Unije koje nisu članice eurozone, a to se održava na kamate i kredite poduzećima. Mi trenutno imamo nižu kamatnu stopu od prosjeka eurozone", pojasnio je Vujčić, dodavši kako više nema valutnog rizika za građane, poduzetnike i državu, kao i valutno induciranih kreditnih rizika za banke.

Sve to čini Hrvatsku privlačnijom ulagačkom destinacijom, a benefite toga ćemo tek osjetiti u skoroj budućnosti, smatra Vujčić. "Iako solidno rastu, udio investicija u BDP-u nam je niži od većine usporedivih zemalja i tu ima prostora za rast", izjavio je.

Potvrdio je prognozu da će nam BDP u 2023. rasti 2,9 posto, dvostruko više od ranijih procjena HNB-a. "Otporniji smo na krize i konkurentniji, zbog toga ćemo i rasti više od očekivanja."

Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u svom je pozdravnom govoru iznio nešto konzervativniju procjenu rasta BDP-a od 2,2 posto.

Tomislav Mihotić - Izvor: Vladimir Feltrin/Bloomberg Adria

"Europske integracije nose brojne dobrobiti, zbog njih smo jači monetarno i ekonomski. Na raspolaganju nam je više od 25 milijardi eura za reforme. Sredstva koja koristimo su itekako opipljiva, govoreći iz perspektive prometa, pričamo o projektima koji direktno doprinose rastu BDP-a, podižu sektor građevine i generalno razvijaju gospodarske aktivnosti", rekao je Mihotić koji očekuju i dobru turističku sezonu.

Obnavljaju se zračne i morske luke, ceste, željeznice, zapravo su svi veći infrastrukturni projekti vezani uz promet u Hrvatskoj sufinancirani iz EU fondova, i to u nemalim iznosima, stoga ne čudi da je i resorni državni tajnik veliki eurofil. Krunski dragulj u toj investicijskoj niski je Pelješki most za koji smo iz europske blagajne dobili čak 357 milijuna eura.

Prisjećanje iz prve ruke

Predsjednica uprave Podravke Martina Dalić, sudionica procesa pristupanja Uniji od samih početaka, istaknula je kako je misao vodilja kroz cijeli proces bilo vraćanja Hrvatske pod europski civilizacijski, kulturni i politički krug kojem ona oduvijek pripada.

"Smatram da se rezultati 10 godina članstva vide kroz tri segmenta. Prvi je eksterni, pristupanju ekonomskim, financijskim i monetarnim integracijama stekli smo ekonomsko 'naoružanje' za borbu protiv kriza. Više nismo sami, već imamo sigurnosni bedem EU-a a to je ojačalo našu makroekonomsku stabilnost. Po tom pitanju su sva naša očekivanja od članstva ispunjena", kazala je Dalić.

Kao drugi važan segment je apostrofirala EU fondove pomoću kojih konvergiramo prema europskom životnom standardu. "Naše stanovništvo vidi opipljive koriste kroz projekte sufinancirane od strane EU-a. Sredstva Unije su prvenstveno usmjerena u javne investicije, a ne u povećanje produktivnosti i konkurentnosti ekonomije, što je temelj za dugoročan i stabilan gospodarski rast. Nije to neka slabost, već ekonomska činjenica. Fondovi su po dizajnu više okrenuti državnim investicijama za rast standarda građana", istaknula je, dodavši kako nas to vodi u treći segment u kojem se reflektiraju rezultati članstva, a njime dominiraju interni akteri.

Martina Dalić - Izvor: Vladimir Feltrin/Bloomberg Adria

"Radi se o području ekonomskog života u kojem se pojavljuju zakonodavci i poduzetnici čija je zadaća provoditi politike koje će unaprijediti naše gospodarstvo. Oni moraju izgraditi fleksibilnu ekonomiju i o njihovim potezima će uvelike ovisiti naš budući razvoj", poručila je Dalić.

Ističe kako nas je 10 godina članstva u Uniji društveno i gospodarstvo ojačalo. "Prešli smo 70 posto prosjeka EU-a prema paritetu kupovne moći, imamo nekoliko jednoroga, jaku IT industriju. Neki ekonomski problemi koje smo prije imali su riješeni. Primjerice, nema više nelikvidnosti koja nas je godinama mučila, no nastali su neki novi poput demografskih izazova ili činjenice da danas imamo upola manje tvrtki izlistanih na Zagrebačkoj burzi nego prije deset godina", rekla je Dalić, uz napomenu kako je još puno izazova je pred nama kako bi dosegli ekonomsku snagu i kvalitetu života nekih članica Unije.

"Koliko ćemo u tome uspjeti, ovisit će o nama samima", zaključila je.