Bruto inozemni dug je u siječnju ove godine iznosio 57 milijardi eura. U odnosu na isto razdoblje lani, bruto inozemni dug je za 9,1 milijardu eura ili 19,1 posto, a na mjesečnoj razini za 7,4 milijardi eura ili 15 posto veći. Snažan rast na početku godine generiran je prvenstveno rastom obveza središnje banke.
Od siječnja 2023. i pristupanja Hrvatske eurozoni, inozemne obveze Hrvatske narodne banke (HNB) porasle su za 9,5 milijardi eura, a radi se o dijelu euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke (ECB) koje nisu puštene u optjecaj, kaže se u RBA-inoj analizi sastavljenoj na temelju podataka HNB-a. Krajem siječnja, bruto inozemni dug središnje banke iznosio je 13,4 milijarde eura, a udjel duga HNB-a u ukupnom bruto inozemnom dugu povećao se s 8,5 na 23,5 posto.
Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 32,7 posto u ukupnom inozemnom dugu, iznosio je 18,6 milijardi eura, što je 137,7 milijuna eura ili 0,7 posto manje u odnosu na kraj 2022. godine. Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene, u siječnju je u odnosu na prosinac smanjen za 508,3 milijuna eura ili za 4,3 posto, pojašnjavaju u RBA-inoj analizi.
Čitaj više
Snažno rastu minusi na tekućim računima i nenamjensko kreditiranje
Godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu u ožujku je ubrzao na šest posto.
19.05.2023
U Hrvatskoj u ožujku nastavljeno usporavanje godišnjeg rasta kreditiranja poduzećima
Godišnja stopa rasta usporila je na 15,2 posto u odnosu na 20 posto koliko je zabilježeno u veljači.
18.05.2023
Raste kreditiranje i investicija poduzeća i potrošnje građana
Ukupni krediti u ožujku u odnosu na veljaču su porasli za 300 milijuna kuna (0,9 posto), što je prvenstveno odraz pojačanog kreditiranja stanovništva. Raslo je i kreditiranje poduzeća, u prvom redu investicija.
11.05.2023
Potrošači više nisu pesimistični, ali još ne bi ulagali u trajna dobra
Kompozitni indeks raspoloženja ostao je nepromijenjen na godišnjoj razini te je tako prekinut trend pogoršanja koji je trajao od ožujka 2022.
05.05.2023
S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 20 posto, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem siječnja iznosio je 11,4 milijarde eura. Istovremeno je bruto inozemni dug domaćih banaka iznosio 4,2 milijarde eura, a u usporedbi s krajem 2022. smanjen je za 995,6 milijuna eura, odnosno 19,1 posto. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,4 posto, navode u RBA-inoj analizi.
Bruto inozemni dug javnog sektora je iznosio 32,7 milijardi eura ili 57,3 posto ukupnog inozemnog duga. S druge strane, privatni dug s 24,3 milijarde eura sudjelovao je s 42,7 posto u ukupnom bruto inozemnom dugu.
Na kraju 2022. godine relativni pokazatelj inozemne zaduženosti spustio se na 73,5 posto BDP-a, što je 7,6 postotnih bodova niže u odnosu na kraj 2021. godine. Analitičari RBA-e to vide kao posljedicu snažnog nominalnog rasta BDP-a tijekom prošle godine. Istaknuli su da će se u ovoj godini na ekonomske trendove i pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj odraziti pogoršanje investicijske klime, zaoštravanje uvjeta financiranja na važnim emitivnim tržištima, kao i ustrajnost inflatornih pritisaka.
.webp){kind=icon}
