U usporedbi s vrijednostima iz ožujka, kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježili su poboljšanje. U odnosu na lanjski travanj, indeksi pouzdanja i očekivanja bilježe rast treći mjesec za redom. Kompozitni indeks raspoloženja ostao je nepromijenjen na godišnjoj razini te je tako prekinut trend pogoršanja koji je trajao od ožujka 2022.
U analizi RBA stoji i kako su pokazatelji očekivanja i raspoloženja u travnju zadržani ispod dugogodišnjeg prosjeka.
Navode kako je Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u travnju porastao na negativnih 18,4 boda (četiri boda više u odnosu na ožujak). Od područja koje pokriva ovaj indeks, poboljšanje u odnosu na ožujak zabilježeno je kod svih pitanja, odnosno kod pitanja kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financijska situacija u kućanstvu te kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti, kod pitanja vezano za očekivanja o promijeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci i kod pitanja glede očekivanja o promjeni ispitanikove kupnje trajnih dobara u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na proteklih 12 mjeseci.
Nadalje navode kako se pitanje o očekivanju promjene financijske situacije u kućanstvu u idućih 12 mjeseci i promjena ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci povoljno odrazila i na Indeks očekivanja potrošača koji je u travnju bio na razini od negativnih 15,5 bodova (7,7 bodova više na mjesečnoj razini). Promatrani pokazatelj je u travnju poskočio na najveću razinu od početka 2022.
Čitaj više
Nezaposlenost u ožujku pala na 6,5 posto
Smanjenje stope nezaposlenosti na godišnjoj razini odraz je godišnjeg pada broja registriranih nezaposlenih (za 10,8 posto) uz rast broja aktivnog stanovništva (za 0,3 posto)
21.04.2023
Najtraženija zanimanja i u ožujku ostala su prodavač, konobar i kuhar
Broj oglasa za ove poslove povećan je u svim hrvatskim regijama.
18.04.2023
Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj veća od mađarske, ali ispod slovenske
Na realnoj razini prosječna bruto plaća u 2022. godini u Hrvatskoj bila je za 2,3 posto niža.
27.02.2023
Na kraju 2022. Hrvati kreditni dug povećali na 149,1 milijardu kuna
Cijene nekretnina povećale su iznose potrebne za kupnju stanova, a time i potražnju za stambenim kreditima.
15.02.2023
Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača poboljšao se za 4,3 boda na mjesečnoj razini, na negativnih 33,6 bodova. Negativno na ovaj indeks djelovalo je pitanje vezano za isplativost investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okruženju trenutne ekonomske situacije. Nesklonost potrošača kupovini trajnih dobara s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, očekivano je uslijed kontinuiranog rasta cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju, odnosno povećanja troškova financiranja tekuće potrošnje pojašnjavaju u RBA-inoj analizi .
U odnosu na travanj 2022. godine, najizraženije poboljšanje zabilježeno je kod pitanja o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci (14,4 bodova više). U negativnom smjeru djelovalo je pitanje o isplativosti investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okruženju trenutne ekonomske situacije i o promjeni financijske situacije u kućanstvu u proteklih 12 mjeseci. Tvrde da je u odnosu na isto razdoblje 2021. godine pogoršanje zabilježeno kod sva tri kompozitna pokazatelja, gotovo u svim područjima koje anketa pokriva.
Na kraju su zaključili s pojašnjenjem da poboljšanje očekivanja i pouzdanja u odnosu na vrijeme početka rata u Ukrajini odražava smanjenje zabrinutosti o eskaliranju geopolitičkih napetosti, relativno dobru prilagodbu na novonastalu energetsku situaciju, kao i otpornost gospodarstva na izazovno okružje. U pozitivnom smjeru djeluje i otpornost tržišta rada koje djelomično ublažava pad raspoloživog dohotka kućanstava. S druge strane, kontinuiran rast cijena u potrošačkoj košarici i ekonomska neizvjesnost ne dozvoljavaju zamjetnije poboljšanje trenutnog raspoloženja.
.webp){kind=icon}
