Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj veća od mađarske, ali ispod slovenske

Na godišnjoj razini prosječna bruto plaća u 2022. godini iznosila je 10.400 kuna te je nominalno bila za 8,3 posto viša u odnosu na prethodnu godinu dok je na realnoj razini bila za 2,3 posto niža. U trenutnoj geopolitičkoj situaciji koju obilježavaju visoke stope inflacije i rastući troškovi života, u Hrvatskoj, kao i u zemljama u okruženju, visoka i ustrajna inflacija iz mjeseca u mjesec nastavlja umanjivati realnu vrijednost plaća unatoč pozitivnoj nominalnoj dinamici godišnjeg rasta.

U RBA-inoj analizi sastavljenoj prema podacima prikupljenima iz Državnog zavoda za statistiku (DZS) još stoji kako je snažan nominalan rast plaća podržan sve izraženijim zahtjevima za rastom plaća i u privatnom i u javnom sektoru. U istom smjeru djeluje i činjenica da u određenim djelatnostima nedostaje radne snage, dok Hrvatska dinamikom rasta plaća još uvijek zaostaje za zemljama u okruženju.

Prema analizi RBA-e, u Hrvatskoj je u prosincu 2022. godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome zabilježila rast od 9,3 posto na godišnjoj razini, odnosno negativna 3,4 posto realno, i pad od 0,3 posto u odnosu na mjesec ranije, te  kako je realno ostala na istoj razini u odnosu na studeni 2022. godine, kada je iznosila 10.748 kuna.

Pozivajući se na posljednje dostupne podatke Wiener Institut für Internationale Wirtschaftsvergleichea (WIIW), ističu kako je za prvih devet mjeseci 2022. godine prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do rujna iznosila 1.375 eura. Hrvatska se tako našla u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće, no ispod Slovenije, gdje je prosječna bruto plaća u istom razdoblju u prosjeku iznosila 1.984 eura. U Češkoj je prosječna bruto plaća bila niža od slovenske i iznosila 1.596 eura, a u Poljskoj 1.393 eura.

Nadalje, u usporedbi s ostalim zemljama u okruženju, iza Hrvatske su Mađarska, s prosječnom bruto plaćom od 1.314 eura, Rumunjska, s 1.281 eura, Slovačka, s 1.266 eura, te Bugarska, s 873 eura. Na samom začelju nalazi se susjedna Srbija, s 862 eura.

Međutim, ističu kako je bitno naglasiti da dinamički prikaz kroz razdoblje od početka 2009. godine ukazuje na razmjerno snažniji trend rasta prosječnih bruto plaća kod usporedivih zemalja, dok istovremeno prosječna bruto plaća u Hrvatskoj pokazuje poprilično skromnu dinamiku godišnjeg rasta.

Dakako, snažni inflatorni pritisci prisutni od posljednjeg tromjesečja 2021. godine uvjetuju i dinamiku kretanja prosječnih plaća u realnom izrazu, utječući tako i na realni raspoloživi dohodak. U većini promatranih zemalja iz okruženja visoke, uglavnom dvoznamenkaste stope rasta potrošačkih cijena nadmašile su rast prosječnih bruto plaća, tako da su one u realnom izrazu u prvih devet mjeseci 2022. godine zabilježile pad.

Kao izuzetak, jedino je Srbija izdvojena u RBA-inoj analizi, gdje su istaknuli da je prosječan nominalan rast bruto plaće u razdoblju od siječnja do rujna 2022. godine od 14 posto godišnje nadmašio prosječnu inflaciju u istom razdoblju od 10,9 posto godišnje, pa je posljedično realan rast iznosio 3,1 posto.

Posljednji podaci Eurostata koji se periodično objavljuju dva puta godišnje pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata u drugoj polovici 2022. godine u Hrvatskoj iznosila 622,5 eura. Očekivano, značajno viša minimalna bruto plaća zabilježena je u Sloveniji, od 1.074 eura, Češkoj, 655 eura, Slovačkoj, 646 eura, i Poljskoj, 642 eura.

Naposljetku su naveli usporedive zemlje u okruženju koje su imale nižu minimalnu bruto plaću, a one su Rumunjska, s 516 eura, Mađarska, s 504 eura, i Bugarska, s 363 eura. Pritom je u analizi RBA-e istaknuto da, prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2021. godinu, minimalna bruto plaća u Hrvatskoj čini svega 44,9 posto udjela u prosječnoj bruto plaći. Viši udio od Hrvatske imaju Poljska, s 50 posto, i Slovenija, s 51,9 posto udjela, dok ostale zemlje u okruženju imaju niži udio minimalne bruto plaće u ukupnoj prosječnoj bruto plaći.