Prema privremenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), najtraženija zanimanja i u ožujku su ostala prodavač, konobar te kuhar. Broj oglasa zabilježio je povećanje u svim regijama, a prednjačila je središnja Hrvatska, s rastom od 6,9 posto godišnje. Slijede sjeverni i južni Jadran, s rastom od 2,9 posto, te istočna Hrvatska, s rastom od 0,7 posto godišnje.
HZMO je prema privremenim podacima zabilježio 1.621.379 osiguranika, što je povećanje za 0,7 posto u odnosu na veljaču i 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Nakon što je u veljači prekinut negativan trend mjesečnog smanjenja broja osiguranika koji je trajao od kolovoza, u ožujku je nastavljen rast. S druge strane, nastavljaju se i pozitivne godišnje stope rasta koje traju od ožujka 2021. godine, odnosno već pune dvije godine. Od tada je broj osiguranika pri HZMO-u za 74.442 osobe viši, što je povećanje od 4,8 posto, dok je u odnosu na ožujak 2019. godine broj osiguranika za 100.120 osoba viši, što je povećanje od 6,6 posto, navedeno je u analizi RBA-e.
Čitaj više
Velika potražnja za stranim radnicima, najviše ih je iz BiH i Srbije
Radnici iz Sjeverne Makedonije na četvrtom su mjestu po brojnosti.
17.04.2023
Sezona lova na radnike u punom jeku, najtraženiji prodavači i konobari
Indeks slobodnih radnih mjesta OVI za ožujak 2023. porastao je 12 posto u odnosu na isti mjesec lani.
11.04.2023
Troškovi rada po satu najmanji u Bugarskoj, najviši u Luksemburgu
U 2022. godini, u usporedbi s 2021. godinom, troškovi rada po satu, u eurima, porasli su za pet posto u EU-u i za 4,7 posto u eurozoni.
30.03.2023
Minimum truda ponedjeljkom ima sve više zagovornika i među hrvatskim radnicima
Četvrtina ispitanih bi zbog manjka motivacije tjedan rado započeli lakšim tempom na poslu.
23.03.2023
Promatrano prema NKD-u, broj osiguranika u kategoriji djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane porastao je za 4769 osoba, što je najveći rast ikada na mjesečnoj razini, po stopi od 5,2 posto. Od kategorija sa značajnijim udjelom u strukturi, slijedi građevinarstvo, s porastom za 1495 osiguranika (rast od 1,1 posto mjesečno), te djelatnosti u kategoriji prijevoza i skladištenja, koja je zabilježila povećanje od 923 osiguranika, što je rast od 0,6 posto u odnosu na veljaču.
Od ostalih kategorija koje su tijekom ožujka sudjelovale s najvećim udjelom u ukupnom broju osiguranika, Prerađivačka industrija ostvarila je blagi mjesečni rast od 0,3 posto, kao i sektor trgovine na veliko i malo, po stopi od 0,2 posto. U djelatnosti ICT-a, broj osiguranika porastao je za 0,7 posto, odnosno 396 osoba. Pozitivne mjesečne stope promjene u ovoj kategoriji traju već 35. mjesec za redom.
Među djelatnostima NKD-a koje su u ožujku zabilježile najsnažniji godišnji rast, ističe se kategorija informacija i komunikacija, kod koje je nastavljen trend godišnjeg rasta koji kontinuirano traje od sredine 2015. godine, a godišnja stopa rasta je u ožujku iznosila 6,7 posto.
Slijede kategorije djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, s rastom od 6,4 posto, te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, s rastom od 6,1 posto. Kod prerađivačke industrije, broj osiguranika na godišnjoj razini viši je za jedan posto, dok je u građevinarstvu ostvaren rast od tri posto, čime je nastavljen trend pozitivnih godišnjih promjena prisutan od listopada 2015. godine.
Ožujak je tako bio 25. mjesec za redom u kojemu je nastavljena godišnja dinamika rasta broja osiguranika HZMO-a, što nastavlja zrcaliti snažnu potražnju na tržištu rada.
Najtraženija zanimanja i u ožujku ostala su prodavač, konobar te kuhar. Broj oglasa zabilježio je povećanje u svim regijama, a prednjačila je središnja Hrvatska, s rastom od 6,9 posto godišnje. Slijede sjeverni i južni Jadran, s rastom od 2,9 posto, te istočna Hrvatska, s rastom od 0,7 posto godišnje.
Neusklađenost ponude i potražnje za radom nastoji se nadomjestiti radnicima iz trećih zemalja (izvan EU-a), a prema podacima HZMO-a, nastavljen je snažan godišnji rast osiguranika u toj kategoriji. Navedeno je utjecalo i na izostanak snažnijeg pada stope nezaposlenosti unatoč kontinuiranom rastu zaposlenosti.
"Tržište rada zadržalo je otpornost i u prvom tromjesečju ove godine, a trebalo bi nastaviti bilježiti skromne pozitivne trendove. U 2023. očekujemo tek minimalan pad stope nezaposlenosti i nešto umjereniji rast zaposlenosti", zaključili su analitičari RBA-e.