Prema objavljenim podacima HNB-a, ukupna aktiva središnje banke je na kraju listopada iznosila 228,9 milijardi kuna, što je povećanje od dvije milijarde kuna u odnosu na rujan, dok je na godišnjoj razini ukupna aktivna središnje banke za 16,7 milijardi kuna veća.
U odnosu na kraj prošle godine, ostvareno je povećanje od 6,9 milijardi kuna ili 3,1 posto. Inozemna aktiva, kao najveća sastavnica aktive središnje banke, na kraju listopada dosegnula je 209,5 milijardi kuna, što je rast od jedan posto u odnosu na mjesec ranije, odnosno rast od 9,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, istaknuli su analitičari RBA-e.
Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva koje su krajem listopada ostvarile rast od 2,5 posto u odnosu na rujan te su na kraju mjeseca iznosile 26,9 milijardi eura. Prema navodima HNB-a, rast pričuva odražava porast volumena ugovorenih repo poslova. U odnosu na kraj prethodne godine, bruto međunarodne pričuve porasle su za 7,6 posto, dok su na godišnjoj razini veće za gotovo deset posto.
Prema valutnoj strukturi najveći udio u pričuvama čine ulaganja u eurima, čak 84,3 posto na kraju prošle godine, a slijede ih ulaganja u američkim dolarima s 10,7 posto. Stoga na inozemnu aktivu HNB-a utječu i tečajna kretanja navedenih valuta. U promatranom razdoblju kuna je oslabjela za 0,03 posto u odnosu na euro na mjesečnoj, odnosno 0,27 posto na godišnjoj razini.
Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke, na dan 25. studenog bruto međunarodne pričuve dodatno su porasle u odnosu na kraj listopada te su iznosile 27,3 milijarde eura.
"Ulaskom Hrvatske u europodručje očekujemo kako će se međunarodne devizne pričuve smanjiti za više od 85 posto. Naime, uz zlato, rezervnu poziciju kod MMF-a i SPV, u međunarodne pričuve ubrajat će se samo one pričuve denominirane u valuti koja nije euro i potraživanja prema rezidentima država koje nisu članice Europske monetarne unije. HNB će postati dio Eurosustava koji čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih država europodručja. Iako HNB time gubi neovisnost u vođenju monetarne politike, upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske ostaje u njihovoj nadležnosti. Prema HNB-u, pristupanjem europodručju i primjenom računovodstvenih pravila ESB-a povećat će se stabilnost i predvidivost financijskog rezultata središnje banke, kao i vjerojatnost isplata dobiti u državni proračun", zaključeno je u izvješću HNB-a.
.webp){kind=icon}
