Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bruto inozemni dug je krajem lipnja dosegnuo 46,7 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura više nego na kraju ožujka. Prema navodima iz HNB-a, takvo je kretanje ponajprije posljedica rasta iznosa repo poslova koji samo povećavaju bruto inozemni dug središnje banke, dok je njihov učinak na kretanje neto inozemne zaduženosti neutralan jer za isti iznos povećavaju vrijednost inozemne imovine. U odnosu na kraj 2021. godine, bruto inozemni dug je za 1,9 milijardi kuna, odnosno 4,3 posto viši.
Ipak, povoljna kretanja u gospodarstvu rezultirala su poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti koji je na kraju prvog polugodišta 2022. iznosio 75,9 posto BDP-a (1,4 postotna boda manje u usporedbi s krajem ožujka 2022. godine, odnosno 8,7 postotna boda manje u odnosu na lipanj 2021. godine) objavili su analitičari RBA-e.
Udio bruto inozemnog duga u BDP-u na kraju lipnja je za 2,3 postotna boda niži u odnosu na kraj 2021. U odnosu na svibanj je bruto inozemni dug kao rezultat smanjenja ino duga opće države i drugih monetarnih institucija smanjen za 1,7 milijardi eura. Ino dug ostalih domaćih sektora, uključujući poduzeća, također je zabilježio blagu mjesečnu promjenu (0,1 posto manje). Na godišnjoj je razini bruto inozemni dug porastao za 2,3 milijarde eura ili 5,2 posto u odnosu na lipanj 2021. godine.
Čitaj više
Bejaković: Javni dug je jako opasan, on je poput vatre
Hrvatska se mora zadužiti za 15 posto BDP-a što će stvoriti dodatni pritisak na javne financije i servisiranje javnog duga.
11.10.2022
Cijena talijanskog duga opet pod pritiskom
Buduća premijerka Giorgia Meloni želi na čelu ministarstva financija vjerodostojnu osobu koja bi poslala pozitivnu poruku tržištima.
05.10.2022
Međunarodne pričuve u kolovozu povećane za 2,9 milijardi kuna
Bruto međunarodne pričuve HNB-a su krajem kolovoza iznosile 25,9 milijardi eura.
14.10.2022
Nekretnine i dalje dominiraju među stranim ulaganjima u Hrvatsku
U prvih šest mjeseci stranci u nekretnine investirali 474 milijuna eura.
12.10.2022
Promatrano prema udjelima, najviši udio u ukupnom dugu s 33,6 posto i dalje čine inozemne bruto obveze opće države, dok je udio bruto inozemnih obveza ostalih domaćih sektora, koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene, krajem lipnja 2022. godine blago porastao, na 27,6 posto.
Od ukupnih bruto inozemnih obveza, na privatni se dug krajem lipnja odnosilo 55,7 posto ili 26 milijardi eura te je on bio 1,5 milijardu eura ili 6,2 posto viši u odnosu na kraj 2021. godine. S druge je strane bruto inozemni dug javnog sektora s 20,7 milijardi eura obveza prema inozemnim vjerovnicima bio za 438 milijuna eura, odnosno 2,2 posto viši u odnosu na kraj 2021. godine.
Analitičari RBA-e na razini cijele 2022. godine očekuju povećanje apsolutnog godišnjeg bruto inozemnog duga. Ipak, relativni bi se pokazatelj zahvaljujući snažnoj gospodarskoj aktivnosti i porastu nominalnog BDP-a tijekom 2022. godine mogao primjetno poboljšati, na razine od oko 70 posto BDP-a. Tako bi se relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti spustio ispod pretkrizne razine s kraja 2019. godine, kada je iznosio 72,4 posto BDP-a.
.webp){kind=icon}
