.webp){kind=icon}
Aktualni podaci o popunjenosti skladišta prirodnog plina pokazuju kako su među članicama Europske unije (EU) hrvatske zalihe na relativno najnižoj razini te da je popunjeno tek nešto malo više od četvrtine raspoloživog kapaciteta u našem jedinom skladištu PSP Okoli. Prosječna popunjenost skladišta na razini Unije nešto je više od 55 posto, s time da u nekim državama, poput Poljske ili Portugala, ona doseže gotovo pune kapacitete.
Premda je odnos raspoloživih skladišnih kapaciteta u odnosu na potrošnju od zemlje do zemlje različit, u trenucima energetske krize, kad je neizvjesnost oko daljnje opskrbe velika, čini se kako bi svaki kubični metar plina mogao biti važan. Podatke o popunjenosti skladišta prikuplja i objavljuje udruga Gas Infrastructure Europe čije članstvo čini sedamdesetak kompanija iz 27 država. Raspoloživi podaci za dvadeset članica EU se svakog dana ažuriraju.
Prema tim podacima, Hrvatska je 2020. imala potrošnju prirodnog plina u ekvivalentu 33,4 teravatsati (TWh), a trenutna količina uskladištenog plina predstavlja tek nešto više od 3,5 posto te potrošnje. Kako se radi o četvrtini kapaciteta PSP Okoli, to znači da to skladište i kad je puno predstavlja tek nešto više od desetak posto hrvatske potrošnje.
Popunjenost europskih skladišta u srijedu je ponovo došla u fokus nakon što je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA, International Energy Agency) upozorio kako bi se Europa trebala pripremiti i na mogućnost da Rusija ove zime u potpunosti obustavi isporuku plina Europi. Fatih Birol je rekao kako potpuni prekid nije najvjerojatniji scenarij, ali da bi Europa za svaki slučaj trebala poraditi na pripremi za takvu mogućnost.
Tijekom prošlih nekoliko tjedana nekoliko je europskih država priopćilo kako su primile znatno manje ruskog plina nego što su očekivale. Ruski dužnosnici tvrde da smanjenje nije namjerno nego se radi o tehničkim problemima. Prije invazije na Ukrajinu, Europa je iz Rusije primala oko 40 posto svoje potrošnje plina, ali ta je brojka u međuvremenu smanjena na 20 posto.
Izgovori za smanjenu isporuku
Birol, čije izjave prenosi BBC, drži da su nedavna smanjenja isporuke "strateška". S takvim smanjenjima europske države teže popunjavaju skladišne kapacitete, a takav razvoj događaja znači kako će Rusija ove zime imati veću pregovaračku težinu. "Ne bih isključio da Rusija tu i tamo nastavlja pronalaziti razne probleme te da nastavi pronalaziti izgovore za smanjivanje isporuke Europi ili možda čak i potpunu obustavu", kazao je Birol za BBC News.
Protok prirodnog plina kroz plinovod Sjeverni tok 1, između Rusije i Njemačke, prošlog je tjedna bio na samo 40 posto kapaciteta. Talijanska energetska tvrtka Eni u petak je objavila kako je primila samo polovicu količine plina koju je očekivala od ruskog dobavljača Gazproma, a manje su količine objavile i Slovačka i Austrija. Poljska, Bugarska, Finska, Danska i Nizozemska još otprije ne primaju ruski plin nakon što su odbile plaćati u rubljima.
Europske su se države prošlog mjeseca zajednički dogovorile do studenoga skladišta popuniti na razinu od 80 posto.
