.webp){kind=icon}
Islamska država (ISIL, prema engl. Islamic State of Iraq and the Levant ) preuzela je odgovornost za najgori napad na Rusiju u više od dva desetljeća, u kojem su naoružani napadači 22. ožujka napali koncertnu dvoranu na periferiji Moskve i ubili više od 130 ljudi.
Američka vlada priopćila je kako je ta tvrdnja vjerodostojna te da ISIL "snosi isključivu odgovornost", nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin uperio prst u Ukrajinu, koja je negirala bilo kakvu umiješanost.
Točnije, američki dužnosnici ukazali su na ogranak poznat kao "Islamska država – vilajet Horasan" (ISIL-K, prema engl. Islamic State of Iraq and the Levant – Khorasan Province).
Što je ISIL-K?
ISIL-K regionalni je ogranak šire organizacije Islamske države koju velik dio svijeta klasificira kao terorističku grupu. Njegovo ime potječe od naziva tradicionalne pokrajine u kojoj djeluje, danas uglavnom u Afganistanu, ali i u dijelovima Pakistana, Turkmenistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Irana, prema navodima Centra za strateške i međunarodne studije, think-tanka iz Washingtona.
"Sve je to dio područja koje tako zovu, tamo imaju pristaše i odatle pokreću napade", kaže Greg Barton, profesor svjetske islamske politike na Sveučilištu Deakin u Melbourneu.
ISIL-K formiran je 2015. godine i prvotno se fokusirao na pokušaj kontrole područja unutar svoje regije. No nakon što je pretrpjela značajne teritorijalne gubitke 2019. godine, grupa se fokusirala na napade visokog profila na skupine koje doživljava kao svoje neprijatelje, prema procjeni australske vlade.
Od američkog povlačenja iz Afganistana 2021. godine, ISIL-K ojačao je i postao otporna pobunjenička grupa, kaže Barton. Više puta su se sukobljavali s tamošnjom talibanskom vladom. Američki Nacionalni protuteroristički centar (National Counterterrorism Center) je u 2022. broj njihovih članova procijenio na oko dvije tisuće.
Što želi ISIL-K?
Široj je skupini ISIL cilj uspostaviti islamski kalifat koji podrazumijeva stroge religijske zakone. Nakratko je to u prošlom desetljeću uspjela u dijelovima Iraka i Sirije prošle decenije, prije nego što su je protjerale združene svjetske sile.
Napad pored Moskve | Sergej Vedjaškin/Moscow News Agency/AP/Beta
Isti je cilj regionalne grupe ISIL-K, kažu stručnjaci. Prema ocjeni Međunarodnog centra za protuterorizam (International Center for Counter Terrorism – ICCT), aspiracije grupe nisu ograničene na Horasan.
Koje je napade ISIL-K ranije izveo?
Američki Nacionalni protuteroristički centar opisuje ISIL-K kao "jednu od najsmrtonosnijih grana IS-a", smatrajući da su njeni militanti ubili ili ranili tisuće ljudi u Afganistanu i Pakistanu.
Vjeruje se da ISIL-K stoji iza smrtonosnih bombaških napada u Iranu 3. siječnja u kojima je poginulo gotovo 100 ljudi, kao i napada na međunarodnu zračnu luku Hamid Karzai u Kabulu u kolovozu 2021. tijekom povlačenja Sjedinjenih Američkih Država. U posljednjem napadu poginule su najmanje 183 osobe, među kojima i 13 američkih vojnika.
Vašingtonski institut za bliskoistočnu politiku (Washington Institute for Near East Policy) procjenjuje da je ISIL-K planirao 21 zavjeru ili napad tijekom prošle godine u devet zemalja, u usporedbi s njih osam u prethodnih 12 mjeseci, a samo tri između 2018. i ožujka 2022.
Nakon što su se dva desetljeća borili jedni protiv drugih, talibani i Sjedinjene Američke Države su se nedavno zajedno svrstali u tabor protiv IS-a. I jedni i drugi žele spriječiti da se Afganistan pretvori u ključno odredište boraca ISIL-a za planiranje svjetskih napada, mada je u praksi njihova suradnja po tom pitanju slaba.
I talibani i ISIL-K zagovornici su stroge šerijatske pravne norme, ali su međusobno neprijatelji i često u sukobu otkako je ISIL teritorijalne ambicije proširio i na Afganistan.
Zašto bi ISIL-K ciljao Rusiju?
Jedna od rijetkih zajedničkih točaka Sjedinjenih Američkih Država i Rusije trenutačno je što ih je ISIL oboje identificirao kao važne mete, napisao je istraživač Lucas Webber u časopisu Terrorism Monitor organizacije Jamestown Foundation u siječnju 2022.
ISIL i druge sunitske muslimanske džihadističke grupe su prema Rusiji neprijateljski nastrojene između ostalog i zbog podrške Moskve režimu Bašara al-Asada u Siriji, koji se borio protiv sunitskih pobunjenika, saveza Rusije sa šijitskom regionalnom silom Iran, suzbijanja separatista u pretežito muslimanskoj Čečeniji te invazije Sovjetskog Saveza na Afganistan 1979. i desetljetnog rata koji je uslijedio.
Barton sa Sveučilišta Deakin kaže kako muslimani diljem središnje Azije prema Rusiji osjećaju nakupljene "godine gorčine", a uviđa i da je ISIL-K prošlih godina tražio prilike za veće napade kako bi ojačao svoj utjecaj i privukao nove članove.
