.webp){kind=icon}
Inflacija u eurozone je usporila, ali unatoč tom pozitivnom trendu u Europskoj komisiji (EK) su na oprezu i žele ojačati sustav zaštite štediše u slučaju bankrota banaka.
Presušuje kapital za europske VC fondove, a ništa bolja situacija nije ni u hrvatskom mirovinskom sustavu kojeg su iz Allianza proglasili neodrživim.
U kojoj mjeri plaće radnika kaskaju za inflacijom doznat ćemo danas od Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Inflacija u eurozoni 6,9 posto
Godišnja stopa inflacije u ožujku u eurozoni iznosila je 6,9 posto što je u skladu s preliminarnom procjenom s kraja prošlog mjeseca, objavio je u srijedu Eurostat.
U veljači je iznosila 8,5 posto.
Na razini cijele Europske unije (EU) u ožujku je godišnja stopa inflacije iznosila 8,3 posto, što je pad u odnosu na 9,9 posto u veljači.
Na mjesečnoj razini stopa inflacije u eurozoni i EU u ožujku iznosila je 0,9 posto.
Što se Hrvatske tiče, u ožujku je godišnja stopa inflacije, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), pala na 10,5 posto s 11,7 posto u veljači.
Europska komisija želi ojačati sustav zaštite štediša
Europska komisija (EK) izradila je prijedlog kojim bi se olakšala situacija u slučaju propasti malih i srednjih banaka, odnosno kako bi se ograničila šteta za porezne obveznike i štediše.
Naime, dosadašnja praksa u kojoj su zaštićeni depoziti do 100 tisuća eura, a oni neosigurani bi pretrpjeli gubitke, nije dobro funkcionirala budući da manje banke nemaju isti kapacitet podnošenja gubitaka kao velike banke, pa su neke države zaobilazile pravila kako bi zaštitili vlasnike depozita.
Prema prijedlogu EK, utemeljili bi se nacionalni fondovi za zaštitu depozita koje bi financirale banke, a čija bi uloga bila da se premoste poteškoće koje nastaju kada banke nemaju dovoljne rezerve.
Europski VC fondovi sve teže prikupljaju kapital
Europske tvrtke rizičnog kapitala (VC) na tragu su toga da ove godine ostvare najskromnije financiranje u posljednjih sedam godina, što je zabrinjavajuće za tehnološke startupove koji su već suočeni s naglim usporavanjem poslova i prilika za exit.
Prema novim podacima istraživačke tvrtke PitchBook, VC fondovi sa sjedištem u Europi prikupili su 3,4 milijarde eura tijekom prvog kvartala 2023. godine, što je pad u odnosu na 7,4 milijarde eura prikupljenih u istom razdoblju 2022. godine. Od 2019. godine, ti su fondovi prikupljali investicijske zalihe od više od 20 milijardi eura godišnje. No slabije tržište dionica i rastuće kamatne stope uzrokovali su povlačenje velikih institucionalnih ulagača i mirovinskih fondova, najvećih podupiratelja poduzetničkih tvrtki.
Hrvatski mirovinski sustav neodrživ
S ukupnom ocjenom 3,7 hrvatski mirovinski sustav nalazi se u donjoj polovici Allianzove tablice 75 mirovinskih sustava. Slaba je utjeha da većina drugih zemalja u regiji ima vrlo slične rezultate, samo su baltičke države i Bugarska nešto bolje.
Demografska prognoza sustava je i dalje pesimistična: omjer ovisnosti u starijoj dobi trebao bi porasti na 54,5 posto do 2050., što je jedan od najviših omjera u regiji. Zbog toga su potrebne daljnje reforme, ističe Allianz u drugom izdanju svojeg Izvješća o globalnim mirovinama.
Analitičari te kuće smatraju da je za održivi mirovinski sustav u Hrvatskoj potrebno uzeti u obzir više stope doprinosa, ali i potencijalno produljenje radnog vijeka osiguranika. S obzirom na snažan drugi stup, mjere bi mogle biti usmjerene na treći stup (privatna štednja) i bolje mogućnosti zapošljavanja za starije zaposlenike.
Slijedi…
Danas ćemo vidjeti koliko je snažno domaće tržište rada. Naime, DZS objavljuje broj zaposlenih prema djelatnostima u 2023. i njihove prosječne mjesečne neto i bruto plaće. Naš statistički ured tome će dodati i kretanje polugodišnje cijene električne energije i prirodnog plina, dok će njihovi europski kolege objaviti podatke o međunarodnoj robnoj razmjeni za veljaču ove godine, kao i nadopunu ključnih sastavnica BDP-a, odnosno zaposlenosti za četvrti kvartal 2022.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastat će se s glavnim tajnikom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Mathiasom Cormannom u Banskim dvorima, a nakon sastanka će se održati konferencija pod nazivom „Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
