.webp){kind=icon}
Premda su imovinske kartice vrlo dobar instrument sprječavanja korupcije i protuzakonitog financiranja, poglavito u sferi javnih službenika i politički izloženih osoba, još uvijek su nedovoljno iskorištene, zaključuje se u analizi Instituta za javne financije.
"Rupe u zakonima omogućuju prikrivanje imovine ili prijavljivanje niže vrijednosti u svim zemljama Jugoistočne Europe, a u postupku provjere imovinskih kartica ističu se nedostaci poput nepreciznih definicija primanja darova, manjkavih definicija kazni i provođenja kaznenih postupaka te manjka osoblja zaduženog za provjeru", ističe se u analizi koju su potpisali Vjekoslav Bratić, Martina Pezer i Branko Stanić.
Kako navode, u Hrvatskoj je tek nad 1,19 posto obveznika podnošenja imovinskih kartica provedena detaljna provjera.
Čitaj više
Hrvatska najviše popravila indeks percepcije korupcije u Adria regiji
Hrvatskoj je rezultat poboljšan za tri boda, čime se nalazi na 57. mjestu.
31.01.2023
Policija i tužiteljstvo istražuju Gen-I i Goloba
Specijalno državno tužiteljstvo napominje kako je predmet u istražnoj fazi.
16.12.2022
Zastupnica EP uhićena u istrazi oko podmićivanja iz države Perzijskog zaljeva
Uhićene su najmanje četiri osobe, a pretreseno je 16 stanova u Bruxellesu.
11.12.2022
Pogodovanje i klijentelizam temelj nepravilnosti u javnoj nabavi
Pogodovanje, klijentelizam i vrijeme trajanja natječaja najčešće ukazuju na rizik od korupcije, koji je povećan za vrijeme pandemije.
25.10.2022
Analiza je, osim Hrvatske, obuhvatila Bugarsku, Mađarsku, Rumunjsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.
"Ključni nedostaci u postupku provjere kartica su ograničen broj obveznika prijavljivanja imovine, nepostojanje sveobuhvatne i precizne definicije darova, razlika između prijavljene i stvarne vrijednosti imovine, manjak osoblja za provjeru imovinskih kartica, razdoblje i oblik javne objave kartica te manjkava definicija i provedba kazni", ističu autori.
Ključne preporuke
Analizom za 2021. godinu u Hrvatskoj se izdvaja više nedostataka, kao što je neobjavljivanje imena supružnika ili izvanbračnih partnera obveznika u imovinskim karticama, a moguće je da oni niti ne obavijeste obveznika imovinske kartice o imovini koju posjeduju.
"Također, 12 posto obveznika dostavilo je imovinske kartice nakon propisanog roka, odnosno nakon ponovljenog poziva za podnošenje dok postojeće kazne ne motiviraju obveznike na pravodobno podnošenje. U Hrvatskoj Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kao nadležno tijelo ima najmanje zaposlenika među svim analiziranim zemljama. Veliki je nedostatak i to što se imovinske kartice uklanjaju iz javnih registara godinu dana nakon što osoba napusti dužnost, čime se ubrzava proces zaboravljanja i onemogućuje istraživački rad medija, civilnoga društva i ostalih dionika", objašnjava se u analizi.
Ključne su preporuke za poboljšanje situacije da se postupak provjere učini koherentnijim, odnosno ojača detaljna provjera i usporedba s podacima iz drugih registara, poboljšanje pravne osnove u području prijave imovine, veća transparentnost i povezanost različitih registara te učinkovito kažnjavanje.
