.webp){kind=icon}
Istraživanje američkog Sveučilišta Yale, čiji su rezultati ovih dana objavljeni, pokazuje kako gotovo tisuću kompanija koje su napustile rusko tržište ili reducirale svoje poslovanje na njemu nakon napada te države na Ukrajinu ostvaruje bolje rezultate na financijskom tržištu u usporedbi s kompanijama koje su ostale poslovati u Rusiji. Analiza pokazuje kako se ne radi samo o pitanju korporativnog imidža, već da investitori stvarno blagonaklono gledaju na korporacije koje su ovom prilikom pokazale više morala.
Ekipa stručnjaka s Fakulteta menadžmenta na Yaleu, koju predvodi profesor Jeffrey Sonnenfeld, već nekoliko mjeseci prati oko 1300 kompanija s poslovanjem na ruskom tržištu i bilježi njihove odluke o tome jesu li nakon 24. veljače napustile to tržište ili i dalje ostaju na njemu. Lista kompanija javna je, redovno se ažurira, a tvrtke se dijele u pet kategorija označenih slovima od A do F, ovisno o tome u kojem su stupnju ograničile svoje aktivnosti u Rusiji.
"Zaključili smo kako tržišta dionica tvrtke stvarno nagrađuju zbog odlaska iz Rusije dok istovremeno kažnjavaju one koje su ostale, s time da jačina efekta ovisi o stupnju napuštanja tržišta – i to vrijedi kroz sve regije, sektore i veličine kompanija", stoji u istraživanju.
Uz to, fokus investitora na otpis imovine i potencijalno izgubljene prihode s ruskog tržišta pokazuje se kao greška. "Pokazali smo da je zarada za dioničare kroz rast dionica već nadmašila jednokratne gubitke za one tvrtke koje su otpisale vrijednost svoje aktive u Rusiji", dodaje se u izvještaju.
Razlike prinosa
Ekonomisti u svojem istraživanju mjere razlike između prinosa za dioničare kompanija koje su napustile rusko tržište u odnosu na one koje nisu. Kao početni datum analize na Yaleu su uzeli 23. veljače.
Rezultati jasno pokazuju da su kompanije, koje su jače i čvršće srezale svoje aktivnosti na ruskom tržištu u vidu potpunog povlačenja ili suspendiranja poslovanja, na burzama ostvarivale bolje rezultate od kompanija koje se nisu povukle ili se izvlače pokušavajući dobiti na vremenu i slično.
Od prvog tjedna ožujka mnoge kompanije koje su identificirane kao one koje su ostale poslovati u Rusiji zabilježile su pad cijena dionica od 15 do 30 posto, dok su u isto vrijeme dionički indeksi zabilježili pad od samo 2 do 3 posto.
Čak i kad se radi o kompanijama koje su otpisale značajne vrijednosti svoje imovine u Rusiji, poput pivovara Heinekena, Carlsberga, AB InBeva, naftnih korporacija Exxon i Shell, te francuske bankarske korporacije Société Générale, investitori su se pokazali dobronamjernima.
Zahvaljujući rastu cijena dionica njihova se vrijednost povećala više nego što su iznosili otpisi imovine. "Možda je još veće iznenađenje što su dionice svake od tih kompanija krenule nagore poslije objave odlaska iz Rusije i iznosa otpisa – sve to nakon što su u većini slučajeva njihove dionice prvotno potonule u razdoblju koje je prethodilo njihovim objavama", stoji u analizi.
Spomenutih šest kompanija zajednički je otpisalo 14 milijardi dolara vrijednu imovinu dok im se nakon toga kroz rast cijena dionica vrijednost povećala za 39 milijardi.
Šire tržište
U istraživanju se navodi kako pozitivni efekti napuštanja ruskog tržišta nisu ograničeni samo na tržište dionica već i na šire tržište kapitala kako pokazuju cijene korporativnih obveznica i razlike prinosa u odnosu na državne obveznice, kao i performanse izvedenica vezanih uz te vrijednosnice.
"Naša analiza globalnih tokova kapitala pokazuje važnost koju investitori pripisuju odluci povlačenja iz Rusije – i da investitori smatraju kako globalni reputacijski rizik vezan uz ostanak u Rusiji, u trenutku kad je gotovo 1000 važnih globalnih korporacija već otišlo s tog tržišta, nadaleko nadmašuje troškove povlačenja", dodaje se u izvještaju.
Yaleova lista, koja je u trenutku zaključivanja ovog teksta posljednji puta ažurirana 6. lipnja, sadrži i nekolicinu kompanija iz regije. Na popisu se nalaze dvije hrvatske kompanije – Podravka i Sardina – koje su navedene u grupi B kompanija koje su suspendirale svoje poslovanje, ali ostavile mogućnost povratka. U istoj kategoriji je i slovenska tvrtka Tanin.
Slovenija je država s najviše kompanija na popisu, a osim Tanina ostale se nalaze u "nižim" kategorijama korporacija koje su nastavile redovno poslovati s Rusijom ili su tek odgodile nove investicije i sl. Uz sedam kompanija iz Slovenije u kategoriji F kompanija koje su nastavile redovno poslovati nalaze se i dvije iz Srbije – Air Serbia, koji i dalje leti u Rusiju, te Naftna industrija Srbije (NIS).
