Regulacija cijena energije: Balansiranje između zaštite gospodarstva i tržišnih pritisaka

Globalni rast cijena energenata u prethodnim godinama povećao je troškovni teret poduzećima. Električna energija je nezaobilazan input, a rast cijena pogađa i manje potrošače, koji plaćaju veće cijene struje, kao i najveće potrošače zbog količine koju troše.

Međutim, cijene s tržišta nisu se u potpunosti preslikale na cijene za korisnike, jer su uvedene mjere za ograničavanje prijenosa cijena na krajnjeg korisnika (u ovom slučaju gospodarstvo), čime je smanjen troškovni pritisak i na gospodarstvo i na inflaciju.

Regulacija i deregulacija cijena u regiji

U Hrvatskoj je država uz obimne pakete pomoći subvencionirala cijene struje i plina, ali ih postepeno ukida. Gospodarstvo plaća tržišne cijene od rujna 2023., kada je istekao jedan od paketa pomoći, dok su mjere za stanovništvo i dalje na snazi. Cijene energije za gospodarstvo su među najvišima u široj regiji, što često izaziva negodovanje u gospodarstvu zbog ugrožavanja konkurentnosti.

U Srbiji je cijena električne energije bila ograničena, ali kako su burzovne cijene smanjene, nakon što je odluka prestala vrijediti, cijene za gospodarstvo su zapravo pale. EPS je u rujnu donio i novu metodologiju formiranja cijena, od koje se očekuje bolja fleksibilnost za kupce energije u skladu s njihovim potrebama za potrošnjom. Slično je i s cijenom plina koja je smanjena nakon prestanka regulacije, a ne očekuju se povećanja budući da se nabava plina i dalje oslanja na Rusiju te da su skladišta puna u susret zimskoj sezoni.

Slovenija je subvencijama zaštitila poduzeća od rasta cijena struje i plina u 2022. i 2023. godini kroz nekoliko modaliteta. U 2023. godini cijena je ograničena za SME segment gospodarstva. Slovenija je uspostavila novi sustav obračuna troškova za korištenje mreže, koji je u primjeni od 1. listopada ove godine.

Kako se očekuje dinamičnija potrošnja zbog elektrifikacije prometa i nadolazeće zime, novi sustav definira pet vremenskih razdoblja, a troškovi se mijenjaju ovisno o potrošnji. Kompleksniji sustav predstavlja izazov za industrijske potrošače, budući da neće moći vremenski prilagoditi proizvodnju kako bi se uskladili s novom dinamikom obračuna troškova.

Prema obračunima Agencije za energetiku, veliki industrijski potrošači izdvajaju tek oko četiri do pet posto troškova električne energije za troškove mreže, ali će im se taj postotak više nego udvostručiti prema novom sustavu.

Promjene u modelima obračuna energije

U Sjevernoj Makedoniji cijene struje za gospodarstvo pratile su situaciju na tržištu, pa su poduzeća u drugoj polovini 2022. plaćala u prosjeku dvostruko skuplju električnu energiju u odnosu na isti period prethodne godine. Kako bi utjecala na smanjenje pritisaka na cijene hrane, određenim proizvođačima hrane omogućene su subvencije za cijenu struje krajem 2022. i početkom 2023. godine.

Nakon tog perioda cijene su nastavile padati, pa su poduzeća u prvoj polovini 2024. plaćala jedne od nižih cijena struje u regiji, ali i dalje značajno više (20-46 posto, ovisno o razini potrošnje) u odnosu na razdoblje prije pet godina.

Cjenovne oscilacije i konkurentnost u regiji

Cijene struje u BiH su na najnižoj razini u regiji. U BiH rast cijena struje za gospodarstvo ograničen je na 20 posto godišnje, što je spriječilo nagla poskupljenja, osobito u periodu 2022. i 2023. godine. Za 2024. proglašeno je stanje ugroženosti opskrbe te je produljena mjera ograničenog rasta cijena. U Republici Srpskoj cijena struje za gospodarstvo porasla je nešto iznad 20 posto u 2023. godini.

S obzirom na sve veći prijelaz na održive i jeftinije izvore financiranja, očekuje se veća sigurnost opskrbe i nizak pritisak na cijene električne energije. U kontekstu cijena električne energije za gospodarstvo, dugoročno se očekuje nastavak deregulacije u zemljama gdje mjere još postoje, što bi značilo veću izloženost poduzeća tržišnim cijenama i njihovim varijacijama.

Mogućnosti za daljnju regulaciju cijena u slučaju ponovnog strmog rasta ovisit će o tome koliko će državni proračuni to dopuštati. Općenito, cijene energenata imaju visok prijenos na inflaciju (pass-through efekt), pa, iako regulacija cijena nosi svoj trošak, ona ima i koristi, gledano kroz ograničavanje troškova, osobito kod energetski intenzivnih industrija, te posljedično ograničavanje utjecaja na inflaciju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar