Obnovljivi izvori energije potiču investicije i razvoj regija diljem Hrvatske

U Hrvatskoj je prošle godine udio zelene energije u ukupnoj potrošnji iznosio više od 32 posto, s ambicijom da se udio električne energije iz obnovljivih izvora ove godine poveća na 70 posto. Na konferenciji "Obnovljiva energija za održivi razvoj" koja je održana u Sisku razmatrani su potencijali sunca, vjetra, vodika i geotermalne energije kako bi se iskoristio neiskorišteni potencijal izvan hidroelektrana.

Ova konferencija je inicijativa HGK-a Županijske komore Sisak i Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a u suradnji sa Županijskom komorom Otočac, Županijskom komorom Karlovac i Komorom Zagreb.

Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a Marija Šćulac istaknula je kako se HGK i njezino Udruženje obnovljivih izvora energije predano trude iskoristiti taj potencijal. U početku ove godine, predstavili su svoj position paper u kojem su identificirali najveće prepreke razvoju projekata i ponudili rješenja.

Postignuti su značajni pomaci u regulativi, ali rad se nastavlja. Također, istaknula je važnost donošenja mrežnih pravila i određivanja cijene priključenja kako bi se stvorila cjelovita slika razvoja projekata.

Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a | HGK

Predsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK-a Ivo Čović naglasio je da energetika zahtijeva temeljito planiranje, a nakon dugog iščekivanja nove regulative i skromnog napretka u instalacijama, nada se da je konačno došlo vrijeme za ozbiljan akcijski plan za izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije. Planira se definirati koji od stotinu projekata će biti u proceduri u naredne tri godine, uz paralelni razvoj proizvodnih postrojenja i elektroenergetske mreže za razdoblje od 2026. do 2030. godine u svim dijelovima Hrvatske.

Što se tiče solarnih elektrana, iako zauzimaju manji dio proizvodnog miksa, bilježi se porast njihove prisutnosti u kućanstvima, rečeno je na konferenciji.

Ivo Čović, predsjednik Udruženja OIE-a HGK-a | HGK

U Sisačko-moslavačkoj županiji, pripremaju se projekti za izgradnju četiriju solarnih elektrana u Novskoj i Lipiku. Također, najavljena je velika investicija u tvornicu za proizvodnju litij-ionskih baterijskih članaka i baterijskih spremnika energije u Sisku, vrijedna više od 300 milijuna eura. Očekuje se da će izgradnja prve faze početi krajem 2024. godine, s dovršetkom do 2027. Planira se postizanje vršne snage od otprilike 130 MW u prvoj fazi, a kasnije dodatnih 260 MW.

Tomo Galić, voditelj projekta Sunceco iz Siska, govorio je o izgradnji solarnih elektrana na krovovima poslovnih zgrada i na tlu za vlastite potrebe i prodaju električne energije na tržištu. Istaknuo je kako solarni sustavi i baterijski spremnici mogu dugoročno stabilizirati cijene električne energije.

Geotermalni projekti postaju sve značajnija komponenta zelene tranzicije posljednjih godina. Gradovi s dokazanim geotermalnim potencijalom imaju priliku postati pametni termalni gradovi. Primjer takvog projekta je TopThermalCity i REWARDheat u Topuskom, koji je predstavio ravnatelj Lječilišta Topusko Domagoj Mosler.

Projekt uključuje proširenje i sanaciju toplovodne mreže, korištenje geotermalne vode u energetske svrhe, povećanje broja korisnika i veću iskorištenost geotermalne vode kao obnovljivog izvora energije. Geotermalna energija također ima široku primjenu u poljoprivredi, uključujući grijanje staklenika, uzgoj, obradu i sterilizaciju tla.

Primjer Siska je posebno zanimljiv jer je taj grad, nekada poznat po naftnoj, metalurškoj i kemijskoj industriji, krenuo u zelenu tranziciju. Župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak istaknuo je da trenutačno provode izmjene prostornog plana kako bi omogućili izgradnju 20 sunčanih elektrana. Sisačko-moslavačka županija želi osigurati održivi razvoj i postati predvodnik u korištenju obnovljivih izvora energije.

Ivan Celjak, župan Sisačko-moslavačke županije | HGK

Kada je riječ o energiji vjetra, situacija je znatno povoljnija. Prošle godine, vjetroelektrane su činile 12,49 posto ukupne energetske strukture. Vidljiv je sve veći broj vjetroelektrana s većom snagom, kao što su Vrataruša, Senj i Lički Medvjed s kapacitetima od 42 megavata do čak jednog teravata snage. Posljednja vjetroelektrana može pokriti čak pet posto ukupnih potreba za električnom energijom u Hrvatskoj. Na panelu o potencijalu vjetra, posebno je naglašena potreba za suradnjom s lokalnom zajednicom pri razvoju projekata.

Vodik kao obnovljivi izvor energije ima specifične prednosti jer se može proizvesti iz drugih obnovljivih izvora poput sunca i vjetra. Također, ima široku primjenu kao gorivo za vozila, energent za industrijske procese, pohranu energije i druge svrhe. No izazovi se pojavljuju uključujući pitanje tržišta i infrastrukture. Projekti poput "Dolina vodika Sjeverni Jadran" razmatraju te izazove i nastoje ponuditi rješenja.