Ulaganja u oružje podijelila ESG stručnjake: 'Fondovi su financijski proizvod, a ne moralna platforma'

Rat u Europi i energetske krize iz temelja su promijenili pravila održivog investiranja. Nekad je bilo nezamislivo da fond s ESG oznakom ulaže u proizvođače oružja, a danas je upravo to nova realnost sve većeg broja europskih portfelja.

Prema podacima Bloomberga, od ruske invazije na Ukrajinu broj ESG fondova izloženih industriji nuklearnog naoružanja porastao je za više od 50 posto, na preko 2000, pa danas otprilike polovica takvih fondova u Europi drži barem dio kapitala u proizvođačima oružja.

"ESG fondovi su prije svega financijski proizvod, a ne moralna platforma", za Bloomberg Adriju ističe Domagoj Jakobović, konzultant za održivost. "Ako ne uspiju pružiti konkurentan povrat, izgubit će i tržišnu nišu i povjerenje investitora".

Prema njegovim podacima, prosječna izloženost obrambenom sektoru u europskim fondovima članka 8 SFDR-a porasla je s tek oko 0,5 posto prije 2022. na 2-2,5 posto u 2025. godini, dok čl. 9 fondovi, oni s izričito održivim ciljem, i dalje uglavnom ostaju bez takvih ulaganja. Nagli rast započeo je upravo s ratom u Ukrajini i pratećim tržišnim kretanjima.

Sve više ESG dioničkih fondova ulaže u nuklearno oružje | Bloomberg

Zaokret je, kaže Jakobović, potaknut dvama ključnim čimbenicima. Prvi je da su menadžeri aktivno povećavali udjele u obrambenim kompanijama nakon što je EU pokrenula plan ReArm Europe i najavila jačanje domaće vojne industrije. Drugi je snažan rast vrijednosti dionica. Indeks MSCI Europe Defence skočio je oko 80 posto od početka 2022. do kraja 2024. godine, nadmašivši šire tržište.

Najčešće držane dionice u "održivim" portfeljima, kaže, postale su Airbus, Safran, Thales i MTU Aero Engines. "Ovaj rast cijena i 'fear of missing out' potaknuo je i dotad skeptične održive ulagače da preispitaju striktnu ekskluziju obrane, kako ne bi zaostajali za tržišnim prinosima", objašnjava Jakobović.

Domagoj Jakobović | ATD solucije

Od moralnog imperativa do upravljanja rizicima

Promjena nije samo tehnička, nego i filozofska. Jakobović naglašava da je "bez sigurnosti nema održivosti" postao novi investicijski narativ Europe. Po njemu, ruska invazija otkrila je da je geopolitički rizik jednako stvaran kao klimatski, pa ulaganja u obranu djeluju i kao hedging strategija protiv geopolitičke nestabilnosti.

Sličnu logiku je za Bloomberg iznio i Stephane Boujnah, izvršni direktor burzovnog operatera Euronext, koji kaže da se "u novom ESG-u govori o doprinosu društvu kroz jačanje energetske autonomije i obrane Europe: energija, sigurnost i geostrategija".

"Umjesto rigidnog etičkog isključenja, ESG se preoblikuje u okvir upravljanja materijalnim rizicima, pa tako u portfelje ulaze i sektori poput obrane i nuklearne energije, ne zato što su moralno 'dobri', već zato što su financijski i strateški materijalni", govori Jakobović.

Podsjeća da mnoge obrambene tvrtke mogu imati visoke ocjene korporativnog upravljanja i u tom smislu zadovoljiti kriterije ESG rejting agencija.

"Ako se ESG ocjene temelje na materijalnim rizicima za kompaniju i investitore, a ne na inherentnoj 'dobroti' proizvoda, tada dobro upravljana obrambena kompanija teoretski može dobiti solidan ESG rejting unatoč kontroverznoj djelatnosti", objašnjava konz.

Nuklearna energija - od tabu teme do prijelaznog rješenja

Slična se "rehabilitacija" dogodila i s nuklearnom energijom. Jakobović detaljno opisuje kako je EU 2022. uvrstila određene nuklearne aktivnosti u taksonomiju održivog financiranja, uz stroge uvjete sigurnosti i zbrinjavanja otpada. Prema analizi MSCI-ja, tek oko 10 posto ESG fondova imalo je eksplicitnu zabranu ulaganja u nuklearnu energiju, pa je formalna promjena više uklonila regulatornu neizvjesnost nego što je izazvala dramatične preokrete u portfeljima.

Posebno ističe energetsku sigurnost. "Ulaganje u nuklearne elektrane može se opravdati ne samo klimatskim ciljevima, već i doprinosom sigurnosti opskrbe i otpornosti ekonomije", kaže Jakobović.

Objašnjava i tehničke razloge rekavši da obnovljivi izvori poput sunca i vjetra ne pružaju potrebnu inerciju elektroenergetskog sustava, pa veliki baseload izvori, poput nuklearnih elektrana, ostaju nužni za stabilnost mreže.

Trend ulaganja u obranu i nuklearni sektor može poljuljati povjerenje održivih ulagača | Bloomberg

Etika nije nestala

Sličan naglasak stavlja Anita Knezović, konzultantica za održivost.

"ESG i dalje predstavlja sustav vrijednosti, no u turbulentnim vremenima obilježenim dinamičnim geostrateškim događanjima sigurnost i obrana, kao i energetska sigurnost, postali su prioriteti europskih politika, pa tako i naših. To ne dovodi u pitanje moral ili etiku, već stavlja sigurnost u prvi plan", smatra Knezović.

Knezović podsjeća da SFDR, EU taksonomija i ESMA smjernice ne zabranjuju ulaganja u obranu općenito, već samo u proizvodnju kontroverznog oružja, primjerice protupješačke mine, kasetno streljivo, kemijsko i biološko oružje. Zato fond može imati čl. 8 ili 9 oznaku i manju izloženost obrani, pod uvjetom da je to transparentno objavljeno i da se negativni učinci (PAI) jasno prikažu.

Kada govori o nuklearnoj energiji, naglašava da je EU prepoznaje kao prijelazni izvor pod strogim uvjetima, među kojima su postojanje plana za sigurno zbrinjavanje otpada, primjena najviših sigurnosnih standarda te ograničen vremenski okvir dok se obnovljivi izvori potpuno ne razviju.

"U tom smislu, ulaganja u fondove koji financiraju nuklearni sektor mogu se, u širem kontekstu, smatrati održivima", kaže Knezović.

Anita Knezović | ESG point

Povjerenje ulagača traži potpunu transparentnost

Unatoč toj "normalizaciji", stručnjaci upozoravaju da povjerenje ulagača postaje ključno pitanje. Jakobović naglašava da različite metodologije ESG rejting-agencija i različiti pristupi fond menadžera "mogu zbuniti ulagače i nagristi povjerenje u ESG oznake".

Knezović upozorava da trend ulaganja u obranu i nuklearni sektor može poljuljati povjerenje održivih ulagača koji smatraju da ratovi i proizvodnja oružja nikako ne mogu biti održivi. Zbog toga vidi transparentnost kao ključ i ističe da ulagači moraju imati jasne informacije kako bi odluke donosili u skladu s vlastitim vrijednostima.

Jakobović pak kao rješenje vidi veću standardizaciju i jasno označavanje svake uključenosti u obranu i nuklearni sektor, što će, kaže, "spriječiti da ESG ostane samo etiketa bez supstance".

Jakobović i Knezović slažu se da ESG više nije statičan pojam te da su geopolitička nestabilnost, rat i energetska nesigurnost doveli do toga da sigurnost postane sastavni dio priče o održivosti.

Sigurnost je postala sastavni dio priče o održivosti | Bloomberg

"Ako ESG portfelji ne uspiju pružiti konkurentan povrat, izgubit će i tržišnu nišu i povjerenje investitora", kaže Jakobović.

Slično je za Bloomberg naglasio i Paul Clements-Hunt, bivši dužnosnik UN-a koji je još 2004. sudjelovao u uvođenju pojma ESG. "ESG nije etika, nije moral, nije riječ o društveno odgovornom ulaganju", poručuje on.

Knezović dodaje da "trenutno svjedočimo sukobu energetskih i klimatskih politika, ali i vrijednosnih stavova pojedinaca", a ishod će ovisiti o tome koliko će industrija i regulatori moći uskladiti potrebu za sigurnošću s temeljnim ciljevima klimatske tranzicije.

Hoće li ta nova ravnoteža između sigurnosti i klimatske tranzicije učvrstiti povjerenje ulagača ili dodatno razvodniti vjerodostojnost ESG-a, tek treba vidjeti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar