Većina ESG izvješća hrvatskih tvrtki bez konkretnih održivih aktivnosti

Konzultantsko-revizorska kompanija EY Hrvatska predstavila je rezultate sveobuhvatne analize prvih izvještaja o održivosti koje su hrvatske kompanije sastavile prema novim europskim pravilima - Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Analiza obuhvaćena EY CSRD Barometrom 2025 otkriva prve obrasce, izazove i sektorske razlike u pristupu održivosti.

Od 50 poduzeća koja su, prema podacima Ministarstva financija, imala obvezu izvještavanja za poslovnu godinu 2024., njih 42 dostavilo je izvještaje koji su ušli u analizu. Preostalih osam iskoristilo je zakonsku mogućnost izuzeća. Među analiziranima, u šest slučajeva revizori su izdali mišljenje s rezervom.

Standardna forma, ali veliki zaostatak u usklađenosti

Većina izvještaja slijedi propisanu strukturu prema Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS), što, navodi se u analizi, olakšava usporedivost i tematske analize među sektorima. Poduzeća su svrstana u šest skupina: financijske institucije, industrija i energetika, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, potrošačka dobra, usluge te ostalo.

Međutim, usprkos usvojenoj formi, sadržajno postoje značajni nedostaci.

"Postoji jasna potreba za dubljom integracijom ESG principa u poslovne strategije i poboljšanjem kvantitativnih pokazatelja. Iako EU taksonomija predstavlja ključan alat za usmjeravanje kapitala prema održivim ciljevima, čak 85 posto analiziranih poduzeća nije prijavilo ni jednu djelatnost usklađenu s taksonomijom, što ukazuje na veliki prostor za unaprjeđenje održivog poslovanja", istaknula je u službenom priopćenju Ivana Krajinović, partnerica u Odjelu revizije i voditeljica Odjela financijsko-računovodstvenog savjetovanja i izvještavanja o održivosti u EY-u Hrvatska.

Ivana Krajinović | EY Hrvatska

Klimatske promjene u fokusu, ali bez konkretnih planova

Sva analizirana poduzeća osvrnula su se na klimatske promjene kroz barem jednu podtemu iz standarda E1 (Klimatske promjene) i G1 (Poslovno ponašanje), a njih 100 posto prepoznalo je ublažavanje klimatskih promjena kao relevantno pitanje. Prilagodbu klimatskim rizicima adresiralo je 76 posto, no samo polovica ima definirane ciljeve za smanjenje emisija. Još manji broj, svega 17 posto, razvio je konkretne tranzicijske planove.

"Najčešće objavljivane mjere za ublažavanje klimatskih promjena uključivale su implementaciju obnovljivih izvora energije, modernizaciju tehnologija i proizvodnih procesa prilagođenih specifičnostima sektora, te korištenje zelenih certifikata kao odgovore na ciljeve smanjenja emisija iz opsega 1 i 2. S druge strane, mjere i ciljevi usmjereni na smanjenje emisija iz opsega 3 rijetko su zastupljeni u izvještajima, što ukazuje na potencijalna područja za daljnje unaprjeđenje", navodi Krajinović.

Dodaje kako su upravo emisije iz opsega 3 često najdominantnije u ukupnoj strukturi emisija - prosječno čine između 76,7 posto i 99,7 posto, osim u sektoru usluga gdje iznose 54,7 posto.

"Također, kod emisija iz opsega 3 identificirane su poteškoće u prikupljanju podataka, što dodatno otežava njihovo praćenje i smanjenje", istaknula je.

Održivost na papiru, provedba u drugom planu

U mnogim izvještajima vidljiv je diskontinuitet između strategije, ciljeva i konkretnih mjera. Gotovo trećina poduzeća (29 posto) uopće nije definirala ciljne vrijednosti, dok njih 81 posto ciljeve vezane uz održivost nije uključilo u politike primitaka. Tamo gdje su ti ciljevi ipak uključeni, najčešće je riječ o sektoru financijskih institucija.

"Kao jedno od ključnih područja poboljšanja identificirali smo nedostatak povezanosti između strategija, konkretnih i vremenski definiranih ciljeva te same provedbe mjera. U narednim godinama očekujemo pomak od formalnog ispunjavanja zahtjeva prema stvarnom strateškom upravljanju održivošću", kaže Krajinović.

Osim klimatskih, u fokusu su i teme iz domene društvene odgovornosti. O vlastitoj radnoj snazi (S1) izvijestilo je 98 posto poduzeća, a o temama vezanim uz potrošače i krajnje korisnike (S4) njih 88 posto. S druge strane, tek 19 posto izvijestilo je o radnicima u lancu vrijednosti (S2), a 21 posto o pogođenim zajednicama (S3). Među okolišnim temama, najmanje je zastupljena bioraznolikost i ekosustavi (E4 - 26 posto) te onečišćenje (E2 - 31 posto).

Fokus poduzeća i dalje je primarno usmjeren na otpad i emisije, a ostale teme ostaju zanemarene. EY upozorava da, s obzirom na rastuće regulatorne i tržišne pritiske, širenje fokusa postaje nužno za dugoročnu otpornost poslovanja.

"EY CSRD Barometar 2025 služi kao početna točka. Dok je ispunjavanje regulatornog okvira važno, ključna će biti transformacija poslovnih modela i upravljanje održivošću na razini strateških odluka. Upravo o tome će ovisiti privlačenje budućih investicija, kao i reputacija poduzeća na tržištu", zaključila je Krajinović.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar