EU popušta pravila o emisijama CO₂ kako bi rasteretila industriju

Europska unija planira ublažiti tempo smanjivanja emisija CO₂ u svom sustavu trgovanja emisijskim jedinicama kako bi industriji dala više vremena za uvođenje čistih tehnologija, a pritom zadržala cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine.

U sklopu planirane reforme Sustava trgovanja emisijskim jedinicama (ETS), koju bi trebala predstaviti kasnije ovog tjedna, EU želi pronaći ravnotežu između smanjenja troška zelene tranzicije za industriju i poticanja kompanija koje brže dekarboniziraju poslovanje da nastave ulagati u Europi.

Reforma je postala jedno od ključnih političkih pitanja u Europskoj uniji nakon što su neke vlade i energetski intenzivne industrije optužile tržište ugljika da dodatno povećava ionako visoke cijene električne energije i plina.

Prema izvorima upoznatima s pregovorima, Europska komisija razmatra smanjenje godišnje stope kojom se smanjuje ukupna količina dopuštenih emisija na razinu između 3,5 i 3,9 posto u razdoblju od 2031. do 2035. godine. Točan postotak još nije određen.

Nakon toga bi se takozvani Linearni faktor smanjenja (Linear Reduction Factor, LRF) od 2036. dodatno smanjio na između dva i 2,4 posto, rekli su izvori koji su željeli ostati anonimni zbog povjerljivosti razgovora.

Europska komisija odbila je komentirati informacije, pozivajući se na dugogodišnju praksu da ne komentira prijedloge koji su još u pripremi. Povjerenici bi prijedlog reforme trebali usvojiti 17. srpnja na sastanku na kojem će raspravljati o njegovu konačnom obliku.

Referentna cijena emisijskih jedinica nakon Bloombergove objave nastavila je padati te je trgovanje zaključila 0,3 posto niže, na 81,16 eura po toni.

EU je sustav ETS uvela 2005. godine. Danas obuhvaća oko 10.000 postrojenja u sektorima poput proizvodnje čelika, cementa i gnojiva te im postavlja ograničenja emisija koja se postupno smanjuju. Europska komisija želi prilagoditi sustav kako bi ga uskladila s ambicioznijim ciljem smanjenja emisija za 90 posto do 2040. u odnosu na 1990. godinu. Reforma će obuhvatiti i dio letova izvan EU-a te manje teretne brodove.

Sporije smanjenje emisija omogućilo bi izdavanje dijela emisijskih jedinica i nakon 2039. godine, kada prema sadašnjim pravilima ukupna dopuštena količina emisija pada na nulu. Dok dio država članica želi zadržati postojeću godišnju stopu smanjenja od 4,4 posto tijekom sljedećeg desetljeća, druge traže njezino spuštanje ispod tri posto.

Sve veći pritisak

Troškovi emisija posljednjih su mjeseci pod povećalom nakon što su zbog sukoba na Bliskom istoku porasle cijene energije, što je dodatno pojačalo zabrinutost zbog slabljenja europske konkurentnosti u odnosu na SAD i Kinu. Deset država članica, među kojima su Italija, Poljska, Grčka, Rumunjska i Estonija, u srijedu je upozorilo Europsku komisiju da bi prebrzo smanjenje emisija moglo potaknuti preseljenje industrije iz Europe.

"Zato je potrebno produljiti trajanje ETS-a gotovo do 2050. godine", navodi se u zajedničkoj izjavi država članica u koju je Bloomberg imao uvid. "Tu prilagodbu treba uvesti što prije jer je naša industrija pod velikim pritiskom i suočava se s trenutačnim i nepovratnim troškovima."

 

Kako bi kompanijama omogućila veću fleksibilnost, Komisija želi u sustav uključiti i 250 milijuna tona visokokvalitetnih domaćih uklanjanja ugljika, nastalih projektima koji uklanjaju ugljikov dioksid iz atmosfere. Prema izvorima, planira dopustiti i korištenje međunarodnih ugljičnih kredita u visini dva posto ukupnog ETS ograničenja, a taj bi model preispitala 2033. godine.

Važan dio reforme odnosi se i na promjene Mehanizma za stabilnost tržišta (Market Stability Reserve, MSR), koji automatski regulira ponudu emisijskih jedinica povlačenjem ili vraćanjem dozvola na tržište.

MSR bi nakon 2030. postao fleksibilniji kako bi se prilagodio manjem tržištu. Stopa kojom povlači emisijske jedinice s tržišta smanjila bi se s 24 na 12 posto, što znači da bi veći broj dozvola dulje ostao u optjecaju.

Komisija također želi proširiti sustav naplate emisija na dio međunarodnih letova.

Prema prijedlogu, od 2029. godine u ETS bi ušli odlazni letovi koji slijeću u zemlje udaljene do 5.000 kilometara. To uključuje destinacije poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, Maroka i zemalja Balkana. Letovi prema SAD-u i Kini zasad bi ostali izuzeti, a 2032. godine Komisija bi procijenila učinke međunarodne inicijative CORSIA, čiji je cilj stabilizirati emisije u zrakoplovnom sektoru.

Reforma predviđa i proširenje ETS-a na manje brodove bruto tonaže između 400 i 5.000 tona te usmjeravanje većeg dijela prihoda u pomorski sektor radi potpore razvoju čišćih goriva.